Grupa od 200 Puljana svoje je nezadovoljstvo, ali i konkretan upit proslijedila Gradu Puli da bi ukazala na nelogičnosti u aktualnoj gradskoj Odluci o komunalnom redu, budući da se, tvrde, istovremeno potiče kastracija i sterilizacija mačaka, dok se s druge strane kažnjava ljude koji te iste mačke hrane.

Umjesto hranilišta - kolonija

Naime, prema Odluci o komunalnom redu donesenoj na sjednici Gradskog vijeća u studenom 2021. godine, zabranjeno je hranjenje ptica, pasa, mačaka i ostalih životinja, a nedavno je upravo prema toj odluci kažnjena Puležanka koja je hranila označene i kastrirane slobodnoživuće mačke u krugu njezine zgrade, a nakon što su je po prijavi, najvjerojatnije svojih susjeda, u tom činu zatekli komunalni redari.

Mira Banković već godinama brine o napuštenim mačkama i volonterka je više od deset godina, a ujedno je i jedna od onih koja očekuje reakciju Grada. Navodi da bi se trebao uvesti način na koji će se mace hraniti jer one bez toga ne mogu preživjeti. To bi, mišljenja je, ipak trebalo biti uređeno, a ne da svi proizvoljno bacaju hranu na mjestima i na način koji za to nije predviđen, čime se dodatno stvara nered u prostoru, što nikome nije u interesu. Ne hraniti ih uopće, smatra Banković, nedopustivo je i potpuna je suprotnost samoj ideji da mace ostanu slobodnoživuće, ali i da prežive, a da ih pritom ne ugrožavamo jer se pridržavamo pravila.

- Mnogi građani, koji su donedavno hranili mace, prestali su s time jer se boje kazni, opisuje nam ona što se događa otkako je odluka u primjeni, a slijedom lošeg iskustva Puležanke s početka priče. "Nekima su već susjedi počeli i prijetiti da će ih prijaviti", veli Banković koja smatra da je najvećim dijelom problem opće neinformiranosti o situacijama u kojima postoji interakcija sa životinjama: ne samo kad je u pitanju hranjenje, već i ozlijeđena životinja. "Ljudi, kad se s tim susretnu, ne znaju kome se javiti", kaže Banković.

Što se tiče samog hranjenja životinja, smatra da ima rješenja, ali ne onog ponuđenog. "Protiv sam termina hranilište, a pravi je termin - kolonija. To bi bila mjesta gdje obitava veći broj mačaka", pojašnjava ona razloge zbog kojih se protivi hranilištima.

Bitna je edukacija

Želja ove grupe građana jest da se promijeni Odluka o komunalnom redu jer, smatraju, nema nikakvog smisla trošiti toliki novac na kastraciju i sterilizaciju ukoliko se nakon toga ne vodi briga o tim životinjama. "Napisala sam mejl Gradu u kojem smo iskazali našu volju da se nađemo s njima radi izmjene te odluke, ali tako da se odredi točan način na koji bi se hranile životinje. Udruge ne bi trebale biti jedine odgovorne za slobodnoživuće mace i brinuti o njima u tolikom broju, a ima ih na tisuće. Smatram da su mačke odgovornost Grada i svih njegovih građana", veli nam. U Italiji se, prepričava nam ona, registriraju kolonije, ali nakon što se u kvartu ta kolonija registrira, postoji zakonsko pravo brinuti se o njima, na način da ljudi hrane, ali i odvedu veterinaru, ukoliko je to potrebno.

"Ljudi se trebaju educirati na koji način se mogu ponašati, ali i što je poželjno. Mišljenja sam da bi, recimo, sklonište životinja, skupa s Gradom i volonterima, a znam ih puno koji bi to bili voljni, zajednički trebali educirati ljude i napisati pravilnik o tome kako se smije hraniti životinja te na koji se način ostavlja hrana, kao i ostale informacije, a zajednički možemo napraviti puno toga dobrog za mace" pojašnjava naša sugovornica.

Kaže da su joj iz Grada, nakon što su primili njezin drugi mejl vezan uz ovu problematiku, zahvalili na primjedbama te su joj odgovorili da će "nadležni Odjel uskladiti Odluke sa zakonskim odredbama i Vašim primjedbama". Budući da je svjesna, kao i ostali potpisnici, da se odluke donose na Gradskom vijeću, pita se što će do tada biti s macama.

Povezane vijesti

• Besplatna sterilizacija mačaka na Puljštini
• Grad Pula namjerava registrirati hranilišta slobodnoživućih maca
• Mještani na Valdebeku ogorčeni: Hrani više od 30 mačaka, mnoge su bolesne i skotne, komunalni redari nisu ništa vidjeli