Statistike pokazuju da je u proteklih sedam godina u našoj zemlji u znatnom porastu broj osoba s dijagnozama poremećaja u području seksualnosti. "S dijagnozom "transseksualizam" (F64.0) broj pacijenata porastao je s tri u 2015. na 19 u 2022. godini, a broj pruženih usluga po toj dijagnozi porastao je sa sedam pregleda u 2015. na 35 pregleda u 2022. godini. Za dijagnozu "poremećaja uloge spola" (F64.0) broj pacijenata porastao je sa šest u 2015. na 34 u 2022. godini, a broj pruženih bolničkih usluga za isto razdoblje sa 13 na 103, dok je za dijagnozu "poremećaja uloge spola u djetinjstvu" (F64.2) broj pacijenata porastao s jednog slučaja u 2015. na 27 slučajeva u 2022. godini, a broj pruženih bolničkih usluga u isto vrijeme s jednog na 150 pregleda", istaknuo je specijalist psihijatar Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb Herman Vukušić, iznijevši statistiku ovog Kliničkog bolničkog centra za razdoblje od 2015. do 2022. godine.

U prošlogodišnjem razgovoru za Glas Istre Vukušić je naglasio da je u našoj zemlji vidljiv porast rodne disforije te napomenuo da glavni razlog tome leži u trendu i propagandi aktivističkih udruga. Vukušić ističe da su, u vidu kliničkih opservacija, takvi trendovi zabilježeni i u KBC-u Rijeka, te u KBC-u Split.

dr. Herman Vukušić (Hina)

Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatskog liječničkog zbora, sukladno promjenama u međunarodnim dijagnostičkim klasifikacijama, preporučilo je multidisciplinarnu reevaluaciju aktualnih pravnih propisa i procedura vezanih uz promjenu spola u dokumentima ili planiranja ulaska u hormonsku odnosno kiruršku tranziciju, što se osobito odnosi na definiranje dobne granice za pokretanje postupka u kontekstu punoljetnosti, a riječ je o navršenih 18 ili 21 godinu života.  

U praksi postoje i slučajevi detranzicije, odnosno vraćanja u svoj primarni spol, no službene statistike o tom postupku zasad nema. Što se tiče trenutnog stanja u Hrvatskoj, prema relevantnim izvorima, u tijeku je do desetak zahtjeva za povratak osoba u spol u kojemu su rođeni. Prema dobro informiranim izvorima, bliskim Ministarstvu zdravstva, sve je više takvih slučajeva. Navedene izvore, međutim, zabrinjava činjenica da iste osobe koje danas još uvijek daju stručne indikacije za promjenu spola, istovremeno uskraćuju potrebne informacije detranzistentima.

U Hrvatskoj se operacijski zahvati u svrhu tranzicije ne izvode, a Švedska ih je zabranila za maloljetnike. Država u koju pacijenti iz naše zemlje najčešće odlaze na kirurške zahvate promjene spola je Srbija. Uz zemlje poput Irske, Belgije ili Norveške i u Švicarskoj je već neko vrijeme moguća legalna promjena spola bez medicinske dijagnoze, hormonske terapije ili dodatne psihijatrijske procjene. Zahtjev za promjenom spola i imena u Švicarskoj je moguće podnijeti već sa 16 godina, a djeca mlađa od 16 godina moraju dobiti suglasnost zakonskih skrbnika.

Unatoč tome, švicarsko Savezno vijeće je u prosincu prošle godine objavilo zaključak da je "binarni rodni model još uvijek snažno ukorijenjen u švicarskom društvu" te da "društveni uvjeti za uvođenje trećeg spola ili za opće izuzeće od upisa spola trenutno ne postoje". Švicarska je Vlada tako po drugi put odbila prijedlog o uvođenju tzv. trećeg spola po kojemu bi bilo moguće deklariranje po jednome od trenutno postojećih 70-ak rodova.

Više o ovoj temi:

Ispovijest 19-godišnjaka iz Pule: "Nisam si htio priznati da sam transrodan. Napokon prepoznajem sebe u ogledalu"

Povezane vijesti

• "Nisam si htio priznati da sam transrodan. Napokon prepoznajem sebe u ogledalu"
• Majka transrodnog mladića: "To nije pitanje osobnog odabira, politike, religije, pubertetskih previranja, otpora, mentalnih bolesti ili problema. To je pitanje ili jesi ili nisi"
• Transrodan muškarac iz Istre u tranziciju je ušao s punih 25 godina: "U prvom razredu osnovne škole svima sam rekao da sam muško ili da ću to postati. Za mene je to jednostavno bilo tako"