U dnevom boravku Rojca predstavljen je zbornik "Uradimo zajedno. Prakse i tendencije sudioničkoga upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj" o kojem su govorili njegova urednica i upraviteljica Zaklade Kultura nova Dea Vidović, član istraživačkog tima projekta o sudioničkom upravljanju Davor Mišković i predsjednica Koordinacije Društvenog centra Rojc Dušica Radojčić.
Kultura nova objavila je zbornik u okviru dvogodišnjeg projekta "Approaches to Participatory Governance of Cultural Institutions" koji je provodila uz podršku UNESCO-vog Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost (IFCD) od 20016. do 2018. Pored širokog teorijskog obuhvata i analize koncepata, kao što su sudjelovanje u kulturi, decentralizacija, lokalni razvoj i sudioničko upravljanje u kulturi, zbornik je uključio i sedam studija slučajeva kojima je obuhvaćeno sedam različitih modela sudioničkoga upravljanja društveno-kulturnim centrima koji se razvijaju u različitim dijelovima Hrvatske. To su Društveno-kulturni centar Lazareti u Dubrovniku, Društveni centar Čakovec u Čakovcu, Društveno-kulturni centar u Karlovcu, Molekula u Rijeci, Društveni centar Rojc u Puli, Dom mladih u Splitu te Pogon-Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade u Zagrebu.
- Rojc je nevjerojatno mjesto, puno potencijala. Netko tko ga možda ne poznaje može vidjeti mračne hodnike ili nedovoljno uređeni prostor, ali naročito me veseli koliko još nevjerojatnih mogućnosti imamo, kaže Dušica Radojčić kojoj se čini da radeći u Rojcu kao da sudjeluje u nekom društvenom eksperimentu. "U Rojcu smo uspjeli postići da dio ljudi vjeruje da je promjena moguća", kaže Radojčić spominjući da je bit zdravog društva da ljudi u svakom trenutku mogu odlučivati o pitanjima zajedničkog interesa zbog čega je taj eksperiment u Rojcu strašno važan. Isto tako, shvatila je da većina ljudi ne razumije pojam sudioničkog upravljanja jer ne vidi sebe kao aktera, ne razumije zašto bi to za pojedinca ili organizaciju bilo korisno i ne pokazuju nikakav interes, radi čega je ljude potrebno educirati i informirati. Ona ovaj model u Rojcu vidi kao prijelaznu fazu jer idu prema nečem što bi trebalo stabilnije od ovog modela koji prilično ovisi o dobroj volji uključenih aktera, tj. nije institucionaliziran.
Zbornik se može preuzeti putem linka http://participatory-governance-in-culture.net/uploads/biljeske_HR_web.pdf (M. RADIĆ)