Za popunjavanje praznine koja nastaje depopulacijom vlasti moraju donijeti jasnu imigracijsku politiku i odrediti koga zapravo želimo - jedna je od poruka sa skupa "Migracije i identitet"
Hrvatska svoj demografski slom ne može riješiti populacijskom politikom u kojoj dijeli novac da bi se rađalo više djece, a za popunjavanje praznine koja nastaje depopulacijom vlasti moraju donijeti jasnu imigracijsku politiku i odrediti koga zapravo želimo - jedna je od poruka s trodnevnog međunarodnog znanstvenog skupa "Migracije i identitet", koji se održava u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti. Izrekao ju je Mladen Strmota, bivši državni tajnik u Ministarstvu za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku, koji je početkom godine dao ostavku na to mjesto razočaran predloženim demografskim mjerama.
- Dok Švedska izdvaja 120 eura po djetetu, naš su dječji doplatak, roditeljske naknade i jednokratna pomoć vezani uz proračunsku osnovicu koja se nije mijenjala gotovo 20 godina. Naša država štedi na djeci koja iseljavaju, a roditeljima koji ostaju daje 200, 300 kuna po djetetu. To je kikiriki, a mi smo svjetlosnim miljama udaljeni od pronatalitetne politike - izjavio je Strmota. U našoj državi, tvrdi, vlada nezainteresiranost, nestručnost i nerazumijevanje, a problemima se pristupa "površno i primitivno".
Pesimistična budućnost
- Imamo neoliberalni sustav koji ružno pristupa čovjeku, primjer je inicijativa za šalterizacijom, tako da onaj tko treba socijalnu naknadu to ostvaruje preko e-sustava. Takav je pristup bogu za plakati - zaključio je Strmota.
Naveo je i porazne demografske podatke: jedna smo od prvih 10 država u svijetu po udjelu starog stanovništva, od 1991. godine izgubili smo 240.000 ljudi, a lani su nam sve županije imale negativan prirodni prirast. "Nema svijetlih točaka, i one koje danas malo svijetle zapravo se gase", uvjerava.
Pesimizam u pogledu budućnosti Hrvatske iskazao je i demograf Stjepan Šterc, koji tvrdi da je pritisak migranata na Hrvatsku i Europu golem i u budućnosti će rasti.
- Jedan svijet nestaje, a drugi eksponencijalno raste. Do kraja stoljeća Europa će uglavnom prirodnim kretanjem izgubiti 100 milijuna stanovnika. Istodobno, stanovništvo Afrike povećat će se s postojećih 1,3 na 4,3 milijarde ljudi. Čak 90 posto svjetskog stanovništva bit će u Africi i Aziji, što je neodrživo. Glavni smjer bit će im Mediteran, a pitanje je dana kad će migranti krenuti jadranskim putem i koliko ćemo imati snage skrenuti ih - iznosi Šterc. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ)