ISTRAŽIVANJE
Gotovo 50 posto mladih razmišlja o odlasku iz Hrvatske. Ovo su neki od razloga
Ilustracija (Cropix)
Gotovo 50 posto mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske, a na njihov ostanak utječe mnogo faktora pa je potrebno usmjeriti se i na vrijednosni i kulturalni aspekt tog problema, pokazalo je istraživanje "Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji".
"Kada je riječ o vjerojatnosti iseljavanja na ljestvici od 1 do 10, prosječni odgovor ispitanika bio je malo iznad četiri, što znači da su mladi podijeljeni su oko toga žele li se iseliti, ali znakovito je da gotovo polovina mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku", rekao je član Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) Domagoj Dalbello.
Iz toga proizlazi da značajan broj mladih razmišlja o odlasku, ali i da ne odlaze impulzivno, nego razmatraju opcije prije nego što odu.
Mladi u prosjeku žele 2,4 djece, što je više od prosječnog broja djece u Hrvatskoj. Prema tome, razlog zašto nemaju više djece nije isključivo taj da ne žele djecu, već postoje druge otegotne okolnosti s kojima se suočavaju, istaknuo je Dalbello.
Na parlamentarnim izborima uvijek glasa 58 posto mladih, 65 posto na predsjedničkim i 60 posto na lokalnim, dok ih sedam do devet posto nikad ne glasa, ovisno o vrsti izbora. Istovremeno, gotovo 90 posto mladih vjeruje da bi građani trebali više izlaziti na izbore, što znači da su mladi svjesni važnosti političke participacije.
Istraživanje je također pokazalo da mladi koji češće glasaju imaju nešto manju želju za iseljavanjem pa je prema tome jedan od čimbenika iseljavanja politička apatija i nedostatak vjere da mogu nešto promijeniti.
U civilnom društvu aktivno je 15 posto mladih, a sedam u nekoj političkoj stranci.
Mladi koji su aktivniji u civilnom društvu u prosjeku žele imati više djece, ali u nešto kasnijoj dobi te u manjoj mjeri žele iseliti. Oni koji su aktivniji u vjerskoj zajednici žele imati više djece u ranijoj dobi te manje žele iseliti, dok je članstvo u političkoj stranci povezano s nižom željom za iseljavanjem, ali nije povezano sa željenim brojem djece.
Prosječna vjerojatnost iseljavanja mladih u javnom sektoru je 3,1, a u privatnom više - četiri, što u gospodarskom smislu predstavlja problem.
Nešto više od polovice mladih živi s roditeljima, a oni koji su se odselili, to su uglavnom učinili s 18 ili 19 godina, što se poklapa s odlaskom na studij, a kasniji odlazak od roditelja povezan je s kasnijim zasnivanjem obitelji.
Istraživanje je također pokazalo da mladi koji imaju više braće i sestara žele imati više djece, a oni koji imaju članove obitelji u dijaspori vjerojatnije će iseliti. Oni koji više žele ostati, uz Hrvatsku vežu asocijacije ljepota i domovina, dok su korupcija i turizam asocijacije onih koji će vjerojatnije iseliti.
"Vrijednosti su svakako povezane s demografskim problemima te je potrebno usmjeriti se, ne samo na ekonomski, već i na vrijednosni i kulturalni aspekt ovog problema", ocijenio je Dalbello.
Marin Strmota, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i bivši državni tajnik za demografiju kojeg se javnost sjeća po neočekivanoj ostavci na konferenciji za medije, upozorio je kako je udio mladih sve manji pa time imaju sve manji glas u ukupnoj populaciji.
"Ako imate rast udjela starije populacije, naravno da se javne politike tada usmjeravaju na stariju populaciju jer to nosi relativno više glasova", rekao je.
Ocijenio je kako način privlačenja mladih treba biti jasniji i konkretniji, a naveo je i da se istraživanja trebaju provoditi i na lokalnim razinama jer nemaju sve lokalne jedinice iste mogućnosti, probleme i nasljeđe.
Upitan je li veći problem iseljavanje mladih ili nemotivacija za imanjem djece onih koji ostaju, odgovorio je kako je iseljavanje najveći ekonomski problem, no ne može se u potpunosti odvojiti jedno od drugog jer Hrvatska ima sve negativne procese - ukupnu i prirodnu depopulaciju, generacijsku depopulaciju i emigracijsku depopulaciju.
Znanstvena savjetnica na Institutu za migracije i narodnosti Sanja Klempić Bogadi ocijenila je kako je država previše okrenuta idejama povrata onih koji su otišli, dok bi prioritet trebao biti zadržati mlade koju su još uvijek tu.
Član SSMH-a Ivan Majstorić rekao je kako je potrebno osmisliti i dosljedno provoditi javne politike koje će zadržati mlade, posebno u slabije razvijenim područjima. U tijeku je priprema Nacrta prijedloga Strategije demografske revitalizacije RH do 2031., pa će SSMH ove podatke iskoristiti u javnom savjetovanju, ali i za nova istraživanja.
U istraživanju je sudjelovalo 660 mladih u dobi od 18 do 30 godina s prebivalištem u Hrvatskoj, a provedeno je lani od 23. rujna do 1. prosinca korištenjem društvenih mreža i e-maila.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
