Saborski zastupnici IDS-a Marin Lerotić i Tulio Demetlika na tiskovnoj konferenciji u Saboru upozorili su da vrijeme za predaju Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Europskoj uniji polako ističe, a da domaća stručna javnost nije uključena u proces izrade tog dokumenta i vrlo malo zna o njemu.

"Nažalost, vrijeme prolazi a čini se da će novac opet iscuriti. Hrvatskoj je putem Mehanizma za oporavak i otpornost dostupno 45 milijardi kuna bespovratnih sredstava. Još je svega 20 dana ostalo do predaje Nacionalnog plana oporavka Europskoj komisiji, a Vlada i dalje drži u tajnosti na koji način će sredstva biti raspodijeljena. U procesu izrade Nacionalnog plana nije sudjelovala zainteresirana javnost, nisu sudjelovali stručnjaci, a nisu ni gospodarstvenici", kazao je Lerotić.

Dodao je kako je, po onome što se imalo prilike čuti, izvjesno da država planira uzeti veliki dio tih sredstava za sebe, te da to neće otvoriti mogućnost privatnom sektoru i stvoriti ozbiljne uvjete za oporavak hrvatske ekonomije.

"Država je čak nastojala u medijima stvoriti iskrivljenu sliku da Europska komisija ne dopušta da se značajniji iznosi dodijele privatnom sektoru, nego da 90 posto sredstava mora ići u javni sektor, što se na kraju pokazalo potpuno promašenom tezom koju je opovrgnula i Europska komisija, jasno poručivši da državama nije postavljeno ograničenje o tome koliko se novca može usmjeriti u javne, a koliko u privatne investicije. Takav stav Europske komisije je logičan i opravdan jer je izlazak iz koronakrize moguće postići samo u sinergiji javnog i privatnog sektora", kazao je Lerotić.

Istaknuo je da se gospodarski rast ne može i ne smije temeljiti samo na javnim ulaganjima jer se tu, kaže, uglavnom radi o infrastrukturnim projektima koji kada budu izgrađeni, imaju određene benefite za društvo. No, poručio je, ne donose nova zapošljavanja, povećanje plaća i rast kupovne moći građana, "a to je ono što nam treba da bismo izašli iz ove krize i krenuli naprijed".

"Jačanje proizvodnog sektora uz paralelnu digitalnu transformaciju može Hrvatsku učiniti poželjnom investicijskom destinacijom za ulagače iz cijelog svijeta. Pozitivni primjer u ekonomskom razvoju može nam biti Poljska koja je najprije ojačala gospodarstvo, a tek onda infrastrukturu. Snažan privatni sektor omogućuje najprije da se infrastruktura izgradi, a kasnije da se ona i održava, jer svaki infrastrukturni objekt zahtijeva održavanje te nije dovoljno nešto jednokratno izgraditi, nego mora postojati ekonomska aktivnost koja će to dalje financirati", kazao je Lerotić.

Tulio Demetlika nadovezao se podsjetivši da se značajan dio pomoći EU odnosi na kreditna sredstva koja će buduće generacije morati vraćati.

"Ti krediti će se moći vraćati samo iz gospodarstva. Jačanjem gospodarstva možemo osigurati i nova radna mjesta, a gospodarstvenici se žale ovih dana upravo na netransparentnost Nacionalnog plana za oporavak i otpornost koji je Europska unija namijenila upravo za oporavak tog gospodarstva pogođenog Covid krizom i pandemijom", kazao je Demetlika.

Povezane vijesti

• Radijski voditelj, šefica agencije za nekretnine, mladi lav i stari iskusnik. DONOSIMO DETALJE O KANDIDATIMA IDS-a ZA HRVATSKI SABOR
• Marin Lerotić, najmlađi saborski zastupnik i IDS-ovac, o zakonskim izmjenama vezanima za općine i gradove: "TO JE SAMO ŠMINKA"
• ISTRA U SABORU Marin Lerotić: Potreban je plan za spas turističke sezone