Počela je isplata mirovina za travanj, a zahvaljujući usklađivanju mirovina i isplaćenim zaostacima za siječanj i veljaču, mirovine u prošlom mjesecu su prvi put premašile iznos od 500 eura, odnosno prosječna je mirovina iznosila 513 eura.

Umirovljenici su u travnju, naime, dobili veće mirovine zbog novog siječanjskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća, pri čemu su mirovine prosječno porasle za 18 eura, a vrijednost mirovine po godini staža, prema izračunu portala mirovine.hr, iznosi 12,26 eura.

Tako su umirovljenici koji primaju najniže mirovine od 350 eura s usklađenjem dobili 15 eura više, umirovljenici s prosječnom mirovinom od 577 eura imaju dodatni 21 euro, a primjerice bivši saborski zastupnici koji primaju 1.300 eura mirovine dobili su povećanje od 109 eura.

Isplata zaostataka

Na konkretnom primjeru, umirovljenik s mirovinom od 480 eura dobio je povećanje od 20 eura temeljem rasta mirovina od 1. siječnja za 4,19 posto te još 40 eura na temelju usklađivanja mirovina za siječanj i veljaču, odnosno dobio je ukupno 60 eura veću mirovinu.

No, mirovina koju će primiti ovih dana za travanj bit će manja za tih 40 eura jer sljedeće usklađivanje slijedi tek u srpnju s isplatom u rujnu, dok mu mjesečno povećanje mirovine od 20 eura ostaje. Mnogi su se umirovljenici ovih dana stoga razočarali jer su očekivali isto povećanje mirovine kao u prethodnome mjesecu, odnosno mislili su da je riječ o stalnom povećanju.

To je pak zbunilo mnoge umirovljenike pa treba objasniti da se mirovine usklađuju dvaput godišnje prema rastu cijena i plaća, u siječnju i srpnju, a u odnosu na prethodno polugodište. Isplata povećanog iznosa isplaćuje se kasnije sa zaostacima, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje čeka podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći koja se za prosinac računa tek u veljači. Nakon toga HZMO donosi službenu odluku o većim mirovinama za ožujak, s isplatom u travnju, pri čemu isplaćuje zaostatke za siječanj ili veljaču.

A kako je porasla mirovina, tako je porastao i njezin udio u prosječnoj plaći s 44,9 posto na 46,3 posto i riječ je o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina. No, kako će prosječna plaća biti veća zbog rasta plaća u državnoj i javnim službama, za očekivati je da će zbog toga ponovo pasti udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, s obzirom na to da je povećanje plaća u javnom, ali i privatnom sektoru, daleko veće od rasta mirovina od 4,19 posto. S druge strane, prosječni rast mirovine od 18 eura dijelom je »pojela« inflacija jer se mirovine od 1. siječnja usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište.

Dvostupna mirovina

Nažalost, prosječnu mirovinu od 513 eura ne prima čak 60 posto umirovljenika. Naime, najviše umirovljenika ima mirovinu od 400 do 470 eura, u prosjeku 432 eura, i to njih 134.152. Najmanje pak mirovine prima 265.930 korisnika, ili svaki četvrti umirovljenik, koji mjesečno preživljavaju s 365 eura.

Možda najstrašnije zvuči podatak da u Hrvatskoj postoje 2.072 umirovljenika koji primaju mirovinu manju od 70 eura. Starosne mirovine s prosjekom od 581 euro prima više od polovine umirovljenika, njih 520.820, a prijevremenu starosnu mirovinu 176.580 korisnika koja prosječno iznosi 531 euro. Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana s prosjekom od 448 eura, dok 87.849 korisnika ima invalidsku mirovinu koja iznosi svega 390 eura. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, pa im ukupna primanja iznose prosječno 605 eura.

S druge strane, raste broj korisnika dvostupne mirovine i trenutno ih je gotovo 17 tisuća koji iz prvog stupa primaju 719 eura, na što im se dodaje mirovina iz drugog stupa.