porez na mirovinu
Kreće isplata pomoći umirovljenicima za ublažavanja rasta cijena energenata, no neki ga neće ni osjetiti. Evo o čemu se radi
(Snimio Davor Kovačević)
Ovog tjedna kreće jednokratna isplata pomoći umirovljenicima iz sedmog Vladinog paketa mjera kojim se nastoji ublažiti rast cijena energenata, a pravo na isplatu dodatka imaju svi umirovljenici kojima mjesečna primanja ne prelaze 840 eura. Novčanu pomoć tako će primiti 760 tisuća korisnika mirovina, za što je Vlada osigurala 76,5 milijuna eura.
Jednokratna isplata kreće se u rasponu od 60 do 160 eura, a ovisno o visini primanja, umirovljenici su podijeljeni na četiri razreda: oni s primanjima do 350 eura dobit će maksimalni iznos od 160 eura, oni kojima su primanja u rasponu od 350 do 500 eura mogu računati na 120 eura, onima s prihodima od 500 do 650 eura namijenjeno je 80 eura, a umirovljenici koji primaju od 650 do 840 eura dobit će 60 eura.
Usporedbe radi, u prošlom paketu mjera za ostvarenje novčane pomoći ukupna primanja umirovljenika nisu smjela prijeći 880 eura. Pravo na jednokratnu pomoć imaju i umirovljenici koji rade, ali im ukupna primanja također ne smiju prijeći 840 eura.
BUZ podržava Zorana MilanovićaPremijer Andrej Plenković rekao je jučer da će Vlada poslušati poruke s prosvjeda umirovljenika, ali i naglasio da je Blok umirovljenici zajedno (BUZ) stranka koja za predsjednika Republike podržava Zorana Milanovića. – Netko to organizira iz politikantskih razloga. To je sada sasvim jasno s obzirom na to da je organizator politička stranka BUZ koja se svrstala da podržava jednog kandidata u predsjedničkoj kampanji. Okvir prosvjeda je jasan, rekao je Plenković. Dodao je da je smiješno da dio umirovljenika za predsjednika podržava nekoga tko kao premijer nije napravio ništa za umirovljenike. – Proteklih godina prosječna mirovina je rasla i došla na 620 eura. Cilj je da u ovom mandatu Vlade dođe najmanje na 750 eura. Od početka mog mandata kao premijera dosad je rasla 74 posto, rasle su i najniže mirovine. Mi ćemo nastaviti kao do sada činiti da umirovljenicima bude kvalitetnije, rekao je Plenković. |
Država dala, država uzela
U prosincu će isti ovaj dodatak biti isplaćen za preostale tri kategorije umirovljenika; one koji uz hrvatsku mirovinu primaju i inozemnu, zatim umirovljenike koji primaju samo inozemnu mirovinu te za korisnike mirovina koji rade do polovine radnog vremena. U cenzus od 840 eura računaju se i domaća i strana mirovina, kao i plaća u slučaju rada u mirovini.
No, umirovljenici s penzijama od 650 do 840 eura neće ni osjetiti dodatak od 60 eura jer će državi u preostala tri mjeseca do kraja godine kroz porez na mirovinu dati više nego što će dobiti. Porez na mirovinu plaća gotovo pola milijuna umirovljenika, a samo u rujnu u državni su proračun, prema izračunu portala mirovine.hr, po toj osnovi uplatili 15 milijuna eura (godišnje bi to bilo 181,5 milijuna eura).
Analitičar Željko Šemper podsjeća da porez "udara" na svaku mirovinu iznad prosjeka, te napominje da bi cenzus za isplatu pomoći ujedno trebao biti i iznos neoporezive mirovine. Podsjeća da nakon posljednjeg usklađivanja od 7,46 posto, koje je u stvarnosti 7,42 posto, prosječna mirovina iznosi 571 euro, a osobni odbitak 560 eura, što znači da je na svaku mirovinu iznad prosjeka zaračunat porez. To je pak u suprotnosti s deklariranim ciljevima Vlade o poreznom rasterećenju primanja nauštrb imovine.
Prosvjednici tražili 60 posto prosječne plaćePredsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika rekao je jučer na prosvjedu "Protiv siromaštva" na Trgu Bana Josipa Jelačića da je glavni zahtjev prosvjednika da Vlada ispuni obećanje o tome da prosječna mirovina bude 60 posto prosječne plaće. – Samo tako bi mirovine bile dostatne za život dostojan čovjeka. Premijer misli da su stariji ljudi glupi, da ništa ne razumiju, da ne razlikujemo formulu od usklađivanja mirovina s kojom Vlada nema nikakve veze i od formule za izračun mirovine. Oni se cijelo vrijeme hvale kako mirovine rastu. Ne rastu mirovine, samo se usklađuju s obzirom na rast cijena i plaća, ali nikad za onoliko koliko rastu cijene i plaće, već uvijek manje, rekao je Špika. – Sad je prosječna plaća 1.320 eura, što znači da je danas prosječna mirovina trebala biti već 790 eura. Premijer je oko sebe okupio takozvane predstavnike umirovljenika koji ne predstavljaju nikog osim sebe. HSU se prodao za jedan saborski mandat i jednog državnog tajnika, rekao je Špika. Prosvjednici su ispunili središnji zagrebački trg, a nosili su transparente: "Pravda za umirovljenike", "Sebi 75 posto veću plaću, umirovljenicima 7,5 posto veće mirovine", "Tri zla: rat, privatizacija, Plenković". (Z. C.) |
Da stvar bude zanimljivija, zbog zadnjeg usklađivanja mirovine su prosječno porasle za 40 eura pa je zbog većih mirovina u rujnu dodatnih 70 tisuća umirovljenika ušlo u porezne škare, odnosno moralo platiti porez na mirovinu, pa taj porez trenutno plaća 435 tisuća umirovljenika. Prije srpanjskog usklađivanja porez na mirovinu plaćalo je oko 35 posto umirovljenika, odnosno njih 364 tisuće.
Porez na mirovinu računa se na razliku između osobnog odbitka i visine mirovine. Na primjeru mirovine od 583 eura, porezni limit umirovljenik prelazi za 23 eura i taj se iznos ujedno gleda kao osnovica na koju plaća porez.
Vaučeri za struju
Nakon srpanjskog usklađivanja mirovina s inflacijom i rastom plaća, a s isplatom u rujnu, prosječna mirovina za kolovoz iznosila je 620 eura, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u prosjek ne ubraja mirovine iz inozemstva. Toliku mirovinu ne prima većina umirovljenika, a njih 60 posto prima mirovinu manju od 540 eura. Mirovinu višu od 800 eura prima 150 tisuća umirovljenika ili njih 13,5 posto, a njih 269 tisuća prima najnižu mirovinu od 394 eura. Iz statističkih podataka HZMO-a proizlazi da je prosječna starosna mirovina 610 eura, prosječna obiteljska 481 euro, a prosječna invalidska mirovina 418 eura.
Ipak, ministar financija Marko Primorac najavio je rast osobnog odbitka na 600 eura od prvog siječnja, što znači da se sve mirovine ispod toga iznosa neće oporezivati, dok će porez ostalima biti nešto manji nego što je sada. Osobni odbitak tako raste za 40 eura, upravo onoliko koliko su u prosjeku posljednjim usklađivanjem rasle i mirovine.
Vaučere za struju dobit će deset kategorija građana, među kojima i korisnici osobne invalidnine te korisnici nacionalne naknade za starije osobe. Od siječnja ove godine na nacionalnu naknadu za starije osobe od 150 eura, što je 30 eura više nego ranije, pravo imaju stariji od 65 godina bez mirovine, a čiji mjesečni prihod po članu obitelji ne prelazi 300 eura.
Kako je cenzus ranije bio 120 eura za očekivati je porast broja novih korisnika. Pravo ostvaruje i osoba koja živi u kućanstvu s korisnikom nacionalne naknade za starije osobe. Struja će tako poskupjeti kroz šest mjeseci deset posto, a cijena će se povećavati kroz dvije faze. Za studeni će građanima stići računi veći za 6,5 posto, a početkom godine i za preostalih 3,5 posto, a isto će biti i s plinom čija će cijena rasti 10 posto kroz šest mjeseci.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
