(Foto: Press SDP)
Govoreći o Prijedlogu zakona o lobiranju zastupnica SDP-a u saboru Sanja Radolović istaknula je u ime Kluba SDP-a kako Hrvatska nakon tri desetljeća dobiva Zakon o lobiranju kojim se jasno treba razgraničiti djelovanje lobista koji svoj posao rade transparentno i profesionalno od onih koji žele lobirati netransparentno i na neki način iskoristiti institute lobiranja za potencijalno koruptivne radnje.
Radolović je ministru pravosuđa i uprave Malenici za početak navela kako bi trebali znati jasno Ii transparentno tko piše prijedloge zakona koji dolaze na raspravu, a potom i na glasanje u Hrvatski sabor te ga je podsjetila da ni dan danas ne znamo tko nam piše prijedloge zakona koji svakodnevno dolaze u Hrvatski sabor.
Sjetimo se samo zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i prekrajanja izbornih jedinica koji su pravi primjer kako su interesne skupine iza zatvorenih vrata pisala prijedlog zakona, odnosno kako je isti napisan u HDZ-ovoj “stranačkoj kuhinji”.
Radolović je navela kako podržavaju uspostavu odgovarajućeg zakonodavnog okvira za lobiranje u smislu uspostave Registra lobista u kojima će biti upisani domaći i inozemni lobisti te definiranja koga se može smatrati legitimnim lobistom i što se sve može smatrati lobiranjem, koje su lobističke aktivnosti dopuštene te koje su sankcije predviđene za nedopušteno lobističko djelovanje.
Međutim, kaže, ovaj prijedlog zakona na neki način se može nazvati Zakonom o lobistima, jer propisuje samo obveze profesionalnim lobistima, dok …nemaju nikakve obaveze…
Također, Radolović je naglasila kako ogroman posao oko provedbe ovog Zakona, uspostave Registra lobista, zaprimanja godišnjih izvještaja lobista čeka Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje je već “zatrpano” predmetima u okviru djelokruga svog rada.
Zaključno, Radolović je navela kako bi ovaj prijedlog Zakona o lobiranju trebao biti samo početak jasnog razgraničenja lobiranja od korupcije i trgovanja utjecajem, te da se trebamo približiti i uspostaviti okvir kakav je na snazi u institucijama u EU, odnosno Registar transparentnosti.
U Registru transparentnosti EU danas je upisano preko 12 tisuća subjekata/lobista među kojima su razna odvjetnička društva, akademske ustanove, nevladine organizacije, poduzeća i slično.
Za svakog lobista postoje podaci o ovlaštenim osobama, za što se zalažu, sudjelovanje na sastancima i u javnim savjetovanjima, članstvo u radnim skupinama kao i budžet s kojim raspolažu. Oni moraju biti službeno registrirani u Bruxellesu, moraju dobiti odgovarajuću akreditaciju za ulazak u Europski parlament ili Europsku komisiju.