IZ ČUVAONICE ROVINJSKOG GRADSKOG MUZEJA
Vrijedna zbirka japanskih predmeta iz ostavštine obitelji Hütterott na restauraciji
Riječ je o predmetima poput samurajskog oklopa, raznovrsnim lepezama, slikama na svili te plesnim suncobranima, a koje je obitelj Hütterott, ponajprije Johan Georg, u Rovinj donijela s raznih putovanja svijetom * Radi se o relativno jedinstvenoj zbirci u Hrvatskoj, odnosno o tehnikama, materijalima ili čak predmetima s kojima su se, ako uopće, onda rijetko susretali naši restauratori, kazala je Višnja Bralić, pomoćnica ravnateljice HRZ-a Zagreb
Vrlo vrijedni japanski predmeti iz ostavštine obitelji Hütterott iz čuvaonice rovinjskog Gradskog muzeja preneseni početkom ovog tjedna u Hrvatski restauratorski zavod Zagreb. Riječ je o predmetima poput samurajskog oklopa, raznovrsnim lepezama, slikama na svili te plesnim suncobranima, a koje je obitelj Hütterott, ponajprije Johan Georg, u Rovinj donijela s raznih putovanja svijetom.
Obitelj Hütterott u Rovinju od 1890.
- Radi se o relativno jedinstvenoj zbirci u Hrvatskoj, odnosno o tehnikama, materijalima ili čak predmetima s kojima su se, ako uopće, onda rijetko susretali naši restauratori, objasnila nam je Višnja Bralić, pomoćnica ravnateljice Hrvatskog restauratorskog zavoda Zagreb, koja je uz konzervatore-restauratore Suzanu Kallay i Sandru Juranić došla u Rovinj kako bi preuzela vrijedne japanske predmete.
Inače, bogata obitelj Hütterott njemačkog je podrijetla, a u Rovinju su boravili od 1890. godine kada je Johan Georg Hütterott kupio otoke Sv. Andrija, gdje im je bilo i sjedište, te Maškin, Šturag, sv. Ivan na Pučini i Piruse. Nakon toga, kupuje i područja na kopnu Montauro, Monte Mulin, Monvi, Lone, Punta Corrente i Škarabu. Obitelj je odigrala značajnu ulogu za Rovinj jer, zahvaljujući njima, park šuma Punta Corrente dobila je svoje hortikulturalno uređenje s raznovrsnim i rijetkim biljkama, te je ovdje namjeravala otvoriti i klimatsko lječilište. Projekt je nazvan "Cap Aureo", otkud današnji naziv za Puntu - Zlatni Rt.
Uz to, riječ je o obitelji koja je prva uvidjela mogućnost razvoja turizma u Rovinju, pa tako danas svjedočimo brojnim hotelima na sličnim pozicijama na kojima ih je i obitelj Hütterott zamislila. Iza sebe su ostavili i zbirku starih majstora, što nedvojbeno spada među najvažniju ostavštinu, zatim knjigu gostiju svog ljetnikovca gdje se vidi kako je kod njih pristizala samo bečka, odnosno austrijska društvena krema, a prvi su počeli eksploatirati i tartufe u Livadama.
- Johan Georg Hütterott također je bio počasni konzul Japana. Ovi su predmeti danas tu djelom upravo zato što je on često putovao u Japan. Osim japanskih predmeta, skupljao je i one iz ostalih kultura tijekom svojih putovanja, pa tako danas imamo predmete iz cijeloga svijeta, Amerike, Kine, Indije, Indonezije i nekih drugih kultura koje inače ne bi imali, kazala je Tajana Ujčić, voditeljica povijesnog i etnografskog odjela Muzeja grada Rovinja.
Predstavljanje predmeta u Muzeju
Kako saznajemo od Višnje Bralić, pomoćnice ravnateljice Hrvatskog restauratorskog zavoda Zagreb, tijekom prve godine restauracije predviđeni su istraživački radovi kako bi se utvrdilo stanje tih predmeta, te prepoznali njihovi materijali i tehnike.
- Tek nakon toga odredit će se postupci, metode i pristupi restauracije, odnosno vidjelo bi se do koje će se mjere ti predmeti rekonstruirati, restaurirati, konzervirati i prilagoditi budućoj namjeni, što dalje ovisi i o dogovoru s kustosicom koja ima određenu viziju kako će predmete predstaviti publici. Kako je ova japanska zbirka zbilja toliko jedinstvena i predstavlja važan segment života barona Hütterotta, sigurno će mu biti posvećena posebna pažnja, odnosno pretpostavljam i postav, kaže Višnja Bralić.
To potvrđuje i Tajana Ujčić koja objašnjava kako će nakon restauracije svakako publici predstaviti predmete u Muzeju, kako bi vidjeli na čemu se u Muzeju grada Rovinja radi. Nada se da će, u budućnosti, jedna soba Muzeja biti posvećena upravo životu obitelji Hütterott kako bi se dobio povijesni kontekst ne samo tih japanskih predmeta već i ostale ostavštine. (Aleta BRATTONI)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
