Bez promptnog djelovanja, negativne posljedice ove krize zahvatit će puno više segmenata nego samo gospodarstvo. Možda se nećemo moći oporaviti od ovog "kulturnog šoka" dugi niz godina, izgubivši velik dio bogatstva i raznolikosti europske kulturne scene, piše, između ostalog u pismu, u kojem se Europsku komisiju i države članice poziva da hitno poduzmu mjere za ublažavanje negativnih posljedica krize COVID-19 na kulturni i kreativni sektor

Europarlamentarci Niklasa Nienaß i Salima Yenbou, uputili su otvoreno pismo kojim se zahtijeva potpora kulturnom i kreativnom sektoru, posebno kulturnim stvaraocima, pogođenima krizom COVID-19. Pismo su uputili predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, Europskoj komisiji i državama članicama, a u ime 105 članova Europskog parlamenta i 312 udruga iz kulturnog i kreativnog sektora (CCS), koja predstavljaju više od milijun građana EU-a koji rade u CCS-u.

"U doba krize kultura je važnija nego ikad. S milijunima građana zatvorenih u svojim domovima, upravo su glazba, filmovi, knjige i internetske predstave ono što predstavlja izvor utjehe i nade. Oni su bitan faktor psihološkog blagostanja i igraju ključnu ulogu u jačanju osjećaja zajednice i inkluzivnosti našeg društva. Bez promptnog djelovanja, negativne posljedice ove krize zahvatit će puno više segmenata nego samo gospodarstvo. Možda se nećemo moći oporaviti od ovog "kulturnog šoka" dugi niz godina, izgubivši velik dio bogatstva i raznolikosti europske kulturne scene", stoji između ostalog u pismu u kojem se Europsku komisiju i države članice poziva da hitno poduzmu mjere kako bi ublažile negativne posljedice krize COVID-19 na kulturni i kreativni sektor. Tu posebno ističu neovisne kreativce, kao i mala i srednja poduzeća i udruge.

Traže financijsku pomoć

U pismu se između ostalog zahtijeva da se ponudi financijska pomoć kulturnom i kreativnom sektoru i cijelom kulturnom ekosustavu, uključujući inicijativu "Corona Response Investment", proporcionalno veličini CCS-a (Kulturni i kreativni sektor) u našem gospodarstvu.

Dalje potpisnici pisma smatraju da treba "osigurati pristup prijavi nezaposlenosti i drugim socijalnim davanjima za sve kulturne djelatnike, s posebnom pažnjom na 'freelancere', samozaposlene i druge osobe u atipičnim oblicima rada, uključujući kreativce iz kulturnih manjina, te im dodijeliti kompenzaciju za ukidanje prihoda".

Kažu i da bi trebalo "pružiti hitnu pomoć kulturnim profesionalcima, posebno neovisnim, kao i malim i srednjim kulturnim poduzećima, na primjer u obliku poreznih olakšica, zajmova, (mikro) kredita, nadoknade za gubitke i nenadoknadive troškove" te "provesti fiskalne mjere za ublažavanje pritiska na CCS i poticati oporavak u potrošnji kulturnih usluga".

Kultura gradi otpornost društava

Nakon završetka krize COVID-19, EU mora, kažu potpisnici "osnovati adekvatno financiran paket poticaja za kulturne stvaraoce u cijeloj Europi kako bi se riješili dugoročnih učinaka na CCS", a taj bi paket također trebao uključivati zakonsku olakšicu za mobilnost umjetnika i njihovih djela, npr. u vezi s oporezivanjem i propisima za vize. Dalje traže da se nakon krize poveća javno financiranje umjetnosti i kulture, istovremeno osiguravajući njihov pristup drugim izvorima financiranja, na primjer jačanjem dostupnosti Jamstvenog fonda za CCS.

"Kultura gradi otpornost naših društava kroz dosad neviđena i izazovna vremena. Hoćemo li moći zaštititi kulturni i kreativni sektor i kreativce iz razornog ekonomskog i društvenog utjecaja ove krize?", zaključuju pismo Nienaß i Yenbou u ime ostalih potpisnika i potpisnica.

Povezane vijesti

• Zagrebačka skupština za hitnu isplatu novca za javne potrebe u kulturi
• U Austriji velike kulturne manifestacije tek početkom rujna
• Operna kuća Metropolitan ostaje zatvorena još godinu dana