(Hina/EPA)
Promišljanju budućnosti Mirogoja potrebno je pristupiti na interdisciplinarni način kako bi kao ključni spomenik identitetu grada bio očuvan u svojoj punoj arhitektonskoj i urbanističkoj vrijednosti, istaknuto je u srijedu na stručnom skupu "Mirogoj: izazovi očuvanja baštine"
Pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Lana Križaj kazala je na skupu u organizaciji Ministarstva kulture i medija da je unatoč visokoj valorizaciji u svjetskim razmjerima Mirogoj godinama bio zanemarivana tema u stručnim i široj javnosti.
"Ovaj stručni skup prilika je da se to promjeni i da se promišljanju budućnosti Mirogoja pristupi na interdisciplinarni način kako bi kao ključni spomenik identitetu grada bio očuvan u svojoj punoj arhitektonskoj i urbanističkoj vrijednosti i funkcionalnosti živog aktivnog groblja", poručila je.
U suradnji s partnerima Hrvatskim institutom za povijest, Institutom za povijest umjetnosti, Odsjekom za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba te podružnicom Zagrebačkog holdinga - Gradska groblja, ovaj se skup odvija kao jedna od projektnih aktivnosti u okviru programa "7 Most Endangered", koji provodi Europa Nostra uz podršku Instituta Europske investicijske banke.
Cjelina povijesnog groblja Mirogoj uvrštena je na ovaj popis sedam najugroženijih baštinskih lokaliteta 2021, nakon oštećenja uzrokovanih razornim potresima koji su 2020. pogodili središnju Hrvatsku.
Križaj je istaknula da će bespovratno dodijeljena sredstva biti usmjerena u istraživanja i izradu konzervatorske podloge za probni uzorak od pet grobnih polja pet različitih vjeroispovijesti - uz katoličku, pravoslavnu, protestantsku i židovsku bit će obuhvaćen i muslimanski dio groblja zasnovan kasnijih godina.
Tim povjesničara umjetnosti radit će na analizi i upisivanju kiparskih ostvarenja nadgrobnih spomenika dok će se tim povjesničara baviti istraživanjem znamenitih pokojnika na Mirogoju. Cilj je na probnom uzorku razraditi metodologiju rada koja će se kasnije moći primijeniti na čitavu cjelinu groblja.
Obuljen Koržinek: Vrijedan arhitektonski, urbanistički i prostorni fenomen Zagreba
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek kazala je da kulturnopovijesna cjelina Mirogoja, nastala zahvatom arhitekta Hermana Bolléa, predstavlja vrijedan arhitektonski, urbanistički i prostorni fenomen Zagreba.
"Ove trenutne aktivnosti tek su početak dugoročne suradnje usmjerene na očuvanje povijesnog groblja Mirogoj i njegovih vrijednosti za buduće generacije Zagrepčana kao i na njegovu uspješnu obnovu nakon potresa te u konačnici njegovu perspektivu kao iznimnog baštinskog lokaliteta", poručila je ministrica.
John Sell, član savjetodavnog odbora za program7 Most Endangered, Europa Nostra, izdvojio je, uz urbanističku i arhitektonsku, i multikonfesionalnu vrijednosti Mirogoja.
Izrazio je uvjerenje u uspjeh rješavanje izazova pomirenja suprotnosti između dnevnog funkcioniranja groblja i zadovoljenja zahtjeva obnove i očuvanja baštine te naglašavanja značaja Mirogoja kao turističko-baštinske destinacije koju je, kaže, potrebno kapitalizirati kako bi upravljanje lokalitetom bilo dugoročno održivo.
Na skupu će sudionici u izlaganjima upozoriti na vrijednost arhitektonskog okvira Mirogoja s ciljem njegove primjerene konzervacije, restauracije te daljnjeg korištenja i prezentacije. Također istaknut će važnost kontinuiranog rada na istraživanju i zaštiti spomenika koji svojim bogatstvom i kvalitetom pripadaju ponajboljim djelima hrvatske kiparske baštine.
Između ostalog, govorit će se i o projektu Hrvatskog instituta za povijest koji je preuzeo zadatak izrade cjelovita i potpuna popisa svih znamenitih osoba pokopanih na Mirogoju, kao i o konzervatorskoj zaštiti kulturno-povijesne, umjetničke i parkovne cjeline kompleksa groblja, te izazovima očuvanja cjeline iz perspektive rada Gradskih groblja.