S 19. MEĐUNARODNIH POGRANIČNIH SUSRETA FORUM TOMIZZA 2018. U UMAGU

Stamen Milovanović pobjednik natječaja Lapis Histriae 2018


Nakon Trsta i Kopra, treći dan 19. Međunarodnih pograničnih susreta Forum Tomizza 2018. na temu Azil, održan je u umaškoj Zajednici Talijana "Fulvio Tomizza".

U prepunoj dvorani sudionika i gledatelja, a u minimalistički uređenom prostoru s slikom labirinta kao lajtmotivom u umjetničkoj interpretaciji Maje Briski i Zaneta Paulina, u ime organizatora Gradske knjižnice Umag prisutnima se obratio ravnatelj i moderator susreta Neven Ušumović. On je uvodno podsjetio na Tomizzu i njegovo stvaralaštvo kojim je potvrdio mogućnost funkcioniranja višejezičnosti i višeznačnog identiteta proizašlog iz života na pograničnim prostorima. Floriana Bassanese Radin, zamjenica umaškog gradonačelnika zadužena za pitanja talijanske nacionalne manjine i predsjednica Zajednice Talijana "Fulvio Tomizza", podsjetila je na važnu ulogu nedavno preminule spisateljice i prevoditeljice Patrizije Vascotto suuorganizatorice Tomizzinih susreta u Trstu, i istaknula da su njoj posvećeni ovogodišnji susreti.

Kulture uz granicu

Inicijator i utemeljitelj književno-znanstvenog simpozija, književni bard Milan Rakovac, na sebi svojstven i zanimljiv način povezao je jedinstvo kulture uz granicu i postepeno otvaranje istarskih prostora istaknuvši za to zasluge turizma.

- Turizam je nastupio kao "poliglotska zavjera", citirao je Rakovac kazališnu spisateljicu Biljanu Srbljenović, a završio je govoriti o progonstvu ljudi iz vlastitih domova kazujući poruku Pape Franje: "Kada bi svaka obitelj iz jedne župe udomila po jednu pakistansku obitelj ne bi joj se dogodilo ništa, a spasila bi mnoge živote".

Dojmljivim uvodom u temu susreta "Azil" uslijedila je svečana dodjela nagrade pobjedniku književnog natječaja za kratku priču - 13. Lapis Histriae 2018, a raspisanog na temu "Azil". Žiri u sastavu Laura Marchig, Tea Tulić i Marko Sosič proglasili su najboljom priču "Imenjaci", autora Stamena Milovanovića iz Beograda, umjetnika, dramaturga i spisatelja, dobitnika velikog broja nagrada za kratku priču, kojem je ovo treća nagrada u 2018. godini. Njena je vrijednost, osim međunarodnog značaja je i u materijalnoj dobiti od osam tisuća kuna koju dodjeljuje sponzor, tvornica Sipro iz Umaga.

- Nije meni do para, bitno je ono napisano, ali ipak su mi sada porasli apetiti za Nobelovom nagradom, rekao je u duhovitom tonu Milovanović. Osim njegove priče u zbirci Lapis Histriae, 2018 objavljeno je još šest pripovijetki koje su ušle u finale.

- U kratkoj priči "Imenjaci" opisan je nadrealan moment gdje u dramatičnim okolnostima starac Najden i njegov istoimeni pas bivaju protjerani iz vlastitog doma u park, onaj isti gdje je nekada Najden pronašao maloga štenca te ga udomio. Dijeleći istu sudbinu, čovjek počinje učiti pseći jezik, a pas čovjekov, ukratko je Ušumović podastro sadržaj priče.

Predavanja i rasprava

Program susreta nastavio se ekspozeima i raspravom sudionika na temu "Azil" gdje su kroz široki spektar prikaza od zakonske regulative, sociološkog pristupa problematici, povijesnog, iskustvenog ili književnog, sudionici prezentirali svoje polje javnog djelovanja u pružanju pomoći migrantima, kao i kontinuiranom djelovanju na javnu politiku, ne bi li azilno pravo temeljem Međunarodnog prava zagarantiralo svakoj žrtvi jednaka prava, a što u praksi najčešće nije slučaj.

Vanja Bakalović (Zagreb) svoja nastojanja za ostvarenjem ljudskih prava smatra vizionarskim poslom i nadrealnom zadaćom u pronalaženju modela za realizaciju tih prava. Janja Beč Neumann (Asavlsbach, Novi Sad) naglasila je jasnoću riječi kao preduvjet poštenja s kojima ne smijemo dopustiti da kojekakvi egzekutori šute o svojim zlodjelima nastavljajući i danas vladavinu terora. Igor Štiks (Europa) je na pomalo Kishonski način satiričnim prikazom iznuđivanja državljanstva u raznim zemljama/državama kao i ostalih dokumenata koji utječu na ljudske živote, svoju završnu riječ pretočio u savjet prisutnima: "Uzmite bilo koji papir kada vam ga nude, jer nikada ne znate kada vam može zatrebati."

U svom kratkom izlaganju Ana Sarah Lunaček Bumen (Ljubljana) je pojmovno pojasnila politički i novostvoreni humanitarni azil kojega traže brojni bjegunci, a koji često puta u javnom jeziku biva kriminaliziran kao i ljudi, volonteri koji bjeguncima pomažu. Riccardo Cepach (Trst) opisao je azil u vrijeme poslijeratnog raseljavanja Istre (egzodus) kao utočište s puno boljim uvjetima od današnjih, izvlačeći fragmente iz Tomizzinog romana "Djevojka iz Petrovije".

Jutarnji je dio programa završen je izlaganjem Tanje Stupar Trifunović (Banja Luka), reminiscencijom njenog izbjegličkog života u vrijeme Domovinskog rata izrekavši jednu univerzalnu sintagmu o azilu. "Bolje nije ovdje. Ne trebaju oni dolaziti k nama da pokvare naš život, kažu političari, dok moj život sve više počinje sličiti na njihov pa se pitam da li da odem s njima?"

Pokrovitelj Foruma Tomizza 2018 je Istarska županija, Grad Umag, Sipro, Gallery Marin, ZT "Fulvio Tomizza", Pučko otvoreno učilište "Ante Babić" Umag, Plava Laguna Poreč-Umag, Photo gallery Grin i ustanova FESTUM. (Sanja BOSNIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter