PULSKI SAJAM KNJIGE U ISTRI

RECI MI ŠTO JE SLOBODA - U Pulu dolaze nobelovac Wole Soyinka, Peter Sloterdijk i Javier Cercas!

Sajam knjiga

Sajam knjiga


Među više stotina sudionika, autora, promotora i nakladnika koji dolaze na ovogodišnji pulski Sajam su i makedonski dramski pisac Goran Stefanovski, dizajner Mirko Ilić, klasik talijanskog stripa Vittorio Giardino, islandski pisac Eiríkur Örn Norðdahl, norveški filozof Lars Svendsen, izraelski filozof Ishay Landa… * Sajam je posvećen uspomeni na Predraga Lucića

Prvi afrički dobitnik Nobelove nagrade za književnost, nestor postkolonijalne književnosti i borac za slobodno društvo Wole Soyinka, zatim znameniti njemački filozof, autor najprodavanijeg filozofskog djela 20. stoljeća "Kritika ciničkog uma" Peter Sloterdijk te ugledni španjolski književnik i jedan od najvažnijih suvremenih europskih autora Javier Cercas predvode iznimno bogatu listu gostiju predstojećeg 24. pulskog Sajma knjiga koji će se, za mjesec i pol dana, od 29. studenog do 9. prosinca, održati u pulskom Domu hrvatskih branitelja.

"Makedonija čita"

Ovog puta tema sajma je sloboda, a ta će velika tema dobiti posebnu boju u regionalnom programu s makedonskim piscima pod nazivom 'Makedonija čita'.

Ovogodišnji Sajam otvorit će 84-godišnji nigerijski književnik engleskog izraza. Ovaj pjesnik, dramski pisac i romanopisac Wole Soyink prvi je od afričkih pisaca dobio Nobelovu nagradu za književnost 1986. godine. Trajno je aktivan u političkom životu Nigerije; zauzimao se za prekid sukoba u nigerijskom građanskom ratu (1965. - 1969.) te bio zatočen; protivio se tiraniji vojnog režima, bio je optužen za izdaju pa je 1994. napustio zemlju. Nekoliko puta je bio zatvaran, a većina njegovih djela bila su zabranjivana u Nigeriji. Afričke diktatore ocrtao je u drami "Kongijeva žetva" (1965.) i u "Igri divova" (1984.).

O filozofiji straha

Sajam će, pak, zatvoriti traženi španjolski pisac Javier Cercas, koji bi, kako se nadaju organizatori, poput svojedobno Orhana Pamuka, mogao iz Pule otići u Stockholm po svoju Nobelovu nagradu. Cercas je svjetski uspjeh postigao romanom "Salaminski vojnici"(2005.)., a domaćoj publici poznat je i po romanima "Anatomija jedne pobune", "Brzina svijetlosti" i Prevarant".

U Pulu s knjigom "Zlo" dolazi i islandski pjesnik i romanopisac Eiríkur Örn Norðdahl, dok će norveški filozof Lars Svendsen govoriti o filozofiji straha, zla i slobode, a izraelski filozof Ishay Landa tumačit će zagonetke masovnog društva. Dolazi i klasik talijanskog stripa Vittorio Giardino, a domaće slobodarske boje zastupat će Žarko Paić, Rajko Grlić, Ivana Dragičević, Danijel Žeželj, Sinan Gudžević, Borivoj Radaković, Julijana Adamović, Darko Berljak… i više stotina sudionika, autora i promotora, nakladnika i knjižara te tisuće posjetitelja.

O knjigama i kulturnim fenomenima uopće govorit će se na predstavljanjima i raspravljati na okruglim stolovima, doručkovat će se s autorima, dočekivati suton uz knjigu, a knjižničari i prevoditelji dat će tome stručni ton, dodjeljivat će se nagrade, u programima Librić na Sajmu, Hop i Pop lektira razigravat će se fama o knjizi za buduće generacije.

Ove godine postavlja se salon knjiga s naslovima više od 200 domaćih i stranih nakladnika, izloženima po uzoru na klasične, raskošne knjižare Buenos Airesa.

Od 29. studenog do 9. prosinca u više od 70 programa sajamski program kretat će se mitskim, književnim, ali i stvarnim zemljama slobode, od Jeruzalema i Visa do Istre: Makedonijom, Nigerijom, Islandom, Njemačkom, Italijom, Austrijom, Norveškom, Izraelom, Španjolskom, Slovenijom, Hrvatskom…

Sajamski program i teme bit će zaokruženi izložbama Tolerancija i Poljski plakat: "Tijelo" Mirka Ilića, "Sloboda" Alema Ćurina i "Dick Skinners" Tadeja Vaukmana. Ovaj slobodarski Sa(n)jam knjige u Istri posvećen je uspomeni na Predraga Lucića, koji je priču pulskog sajma povezivao s mnogim svjetovima i koji će i ove godine biti zastupljen u više festivalskih programa.

Dolazi i makedonska književna zvijezda Rumena Bužarovska

Goran Stefanovski, ugledni makedonski dramski pisac s londonskom adresom te makedonska književna zvijezda Rumena Bužarovska bit će, među ostalim, gosti regionalnog programa sajma 'Makedonija čita'. Goran Stefanovski surađuje s više europskih kazališta, autor je mnogih kazališnih dramskih tekstova, televizijskih drama i serija, a tematski je zaokupljen odnosom dobra i zla, obiteljskim, društvenim i moralnim propadanjem u širokom vremenskom rasponu te resemantizacijom mitskih elemenata tradicijske kulture i tema iz usmene narodne književnost. Rumena Bužarovska, profesorica američke književnosti na Sveučilištu u Skopju, osvojila je mnoge hrvatske i regionalne čitatelje zbirkama priča "Osmica " i "Moj muž".

O slobodi pozitivno i negativno

Kako na internetskim stranicama Sajma pojašnjava Aljoša Pužar, program Sajma knjige posvećen slobodi izgrađen je oko dviju osi naslijeđenih iz filozofije slobode: pozitivne i negativne. Književne prezentacije problematizirat će granice osobnih sloboda i problem zajedništva, pitanja identiteta kao zone osiguranih sloboda i kao tereta i zatočeništva.

Niz prezentacija, okruglih stolova i pratećih programa istraživat će, također, fenomen negativne slobode i, posebno, načine na koje se nesloboda javlja kao napad na privatnost, kao napad na vrijednost rada, te kao remećenje ili pokušaj uništenja solidarnih i egalitarnih društvenih odnosa. Progovorit će se o konkretnim dosezima ženske, dječje i uopće ljudske slobode, slobode drugih bića, ali i o slobodi kao kreativnom idealu. (Zoran ANGELESKI)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter