Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu Josepha Haydna

(Hina/EPA)

Na Veliki petak, 2. travnja, orkestar Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu pod ravnanjem maestra Antonella Allemandija izvest će Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu Josepha Haydna.

Ovo veličanstveno instrumentalno djelo velikoga bečkog klasičara svojom katarzičnom snagom slušatelja vodi kroz posljednje trenutke Kristova života – muku i smrt na križu, kao najsvetije trenutke kršćanstva.

Sedam posljednjih riječi Haydn je skladao na narudžbu crkve iz španjolskoga Cádiza, u vrijeme svojega gotovo tridesetogodišnjeg službovanja na dvoru obitelji Esterházy. Svećenik José Saluz de Santamaria iz Cádiza naručio je ciklus orkestralnih skladbi za izvođenje tijekom Velikoga tjedna, vjerojatno na Veliki petak. Želio je glazbu koja će slijediti posljednje Kristove riječi izgovorene na križu prema evanđeljima po Luki, Marku, Ivanu i Mateju.

Djelo izvornoga naziva Musica instrumentale sopra le 7 ultime parole del nostro Redentore in croce, ossiano 7 sonate con un’ introduzione ed al fine un terremoto / Instrumentalna glazba o sedam posljednjih riječi našega Iskupitelja, odnosno sedam sonata s uvodom i potresom na kraju, (Hob.XX:2) izvedeno je 1787. u Cádizu, u crkvi smještenoj u podzemnu špilju Oratorio de la Santa Cueva, sudeći prema novijim istraživanjima.

Uspjeh izvedbe bio je trenutačan i velik, što je bilo iznenađujuće s obzirom na nekonvencionalnost djela u sakralnome smislu. Sam Haydn smatrao je ovo djelo jednim od svojih najuspješnijih ostvarenja.

Haydn je djelo opisao kao posve instrumentalnu glazbu podijeljenu na sedam sonata, od kojih svaka traje sedam ili osam minuta, s početnom introdukcijom i zaključnim terremotom /potresom. Te sonate pisane su prema riječima koje je Krist naš Spasitelj izrekao na Križu. Svaka sonata (ili radije svaki uglazbljeni tekst) izražen je samo instrumentalnom glazbom, ali na način da ostavlja najdublji dojam i na najneiskusnijega slušatelja.

Danas se, nepravedno zanemareno uz "poznatiju" korizmenu literaturu izvodi vrlo rijetko, što ovogodišnji Veliki petak u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu čini još posebnijim glazbenim i duhovnim doživljajem, poručuju iz HNK-a Zagreb.