O velikom značaju arhitektice u oblikovanju referentnih točaka suvremene Ljubljane svjedoči i Vodeni Paviljon (2007. i 2014.) na rijeci Ljubljanici. To je prva realizacija Brede Bizjak, ali i prva intervencija na obali Ljubljanice od slavnih Plečnikovih realizacija 1930.-ih godina * Puljanima zasigurno najzanimljiviji je projekt Proces Pula Podgrađe (2002.-2020.). Nastao je prije 18 godina kao diplomski rad autorice, a prema njenim riječima svoj će epilog dobiti prvom fazom realizacije koja je planirana za ovu godinu

Impresivan opus uz dorečeno autorsko promišljanje arhitekture i uloge arhitekta u procesu oblikovanja prostora ljudskog bivanja. Konceptualno zaokružena izložba koja posjetitelju nudi i istraživanje, svojevrsno traganje, ali i osjećaj koji podsjeća na djetinju igru. Prvi su to dojmovi uz samostalnu izložbu radova i site-specific instalaciju "IDEOGRAM: TIJELO-KUĆA" višestruko nagrađivane i međunarodno uspješne pulske arhitektice Brede Bizjak u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli. Izložba je otvorena u Noći muzeja, a može se razgledati do 15. ožujka.

Od ideje do aktualizacije

- Izložba je podijeljena na tri konceptualna dijela te prati proces stvaranja kroz različite faze materijalizacije misli, krećući se od apstraktnog prema realnom. Od site-specific instalacije - ideograma koji prethodi arhitekturi, preko modela koji predstavlja korak između, do realiziranih objekata u konkretnom prostoru i vremenu. Misao o arhitekturi, nadograđena namjenom, kreće se u smjeru aktualizacije prostora, k samoj arhitekturi, objašnjava Breda Bizjak koncept izložbe koja "postavom uvodi inverziju - ideogram kao apstraktna ideja o prostoru koja se inače zadržava na papirnom mediju, materijaliziran je trodimenzionalno i u prirodnoj veličini, dok su izgrađeni objekti iz realnog prostora i vremena na izložbi preneseni na fotografski medij".

Naime, uz "IDEOGRAM: TIJELO-KUĆA", veliku instalaciju od bijelog platna u središnjem dijelu izložbenog prostora, koji je i svojevrsni labirint otvoren posjetiteljima za kretanje, traganje i istraživanje, izložba Brede Bizjak donosi i devet odabranih projekata nastalih od 2002. do 2020. godine u Sloveniji i Hrvatskoj, predstavljenih kroz makete i fotografije.

Urbani javni prostor

Puljanima zasigurno najzanimljiviji je projekt Proces Pula Podgrađe (2002.-2020.). Nastao je prije 18 godina kao diplomski rad autorice, a prema njenim riječima svoj će epilog dobiti prvom fazom realizacije koja je planirana za ovu godinu. Proces Pula Podgrađe obrađuje temu pulskih podzemnih tunela ispod pulskog Kaštela, njihove revitalizacije i vertikalnog povezivanja dizalom s mletačkom tvrđavom u kojoj je smješten Povijesni i pomorski muzej Istre.

O velikom značaju arhitektice u oblikovanju referentnih točaka suvremene Ljubljane, svjedoči i Vodeni Paviljon (2007. i 2014.) na rijeci Ljubljanici. To je prva realizacija Brede Bizjak, ali i prva intervencija na obali Ljubljanice od slavnih Plečnikovih realizacija 1930.-ih godina. "Osmišljen kao privremeni objekt urbane opreme, povezuje parter grada s razinom rijeke i time ju uključuje u širi javni prostor", kaže autorica za svoj Vodeni Paviljon koji je danas omiljeno odmorište i mjesto uživanja Ljubljančana i njihovih gostiju.

Važan pečat Ljubljani, odnosno njenoj urbanoj živosti uz Ljubljanicu, daje i Riječna postaja kraj Žitnog mosta (2010.) Brede Bizjak, koja je nastala u suradnji sa Strojarskim fakultetom u Ljubljani kao ponton sa stepenicama uz betonsko prefabricirano stepenište na Poljanskom nasipu. Ovaj je objekt izgrađen istovremeno sa Žitnim mostom autora Borisa Podrecce. Za oba projekta, paviljon i postaju, autorica je 2012. nagrađena Europskom nagradom za urbani javni prostor (European Prize for Urban Public Space) koja se dodjeljuje u Barceloni te je nominirana za europsku nagradu Mies van der Rohe 2015. godine.

Ljubljanska rješenja na izložbi predstavlja i projekt za Mesarski most (2008.). Breda Bizjak je ovaj projekt osmislila za javni arhitektonski natječaj u suradnji s kolegicama Marjetom Fendre i Katjom Žepić, a dodijeljena im je IV. nagrada.

- Natječaj za Mesarski most jedan je od najznačajnijih u novijoj slovenskoj povijesti zbog lokacije na kojoj je arhitekt Plečnik prvi zamislio most koji povezuje gradsku tržnicu s drugom obalom rijeke, a ostao je zapamćen i po najvećem broju sudionika od osamostaljenja Slovenije, ističe Breda Bizjak uz ovaj projekt.

Ekološki pristup

Apstraktna umjetnost koja donosi iskonski spoj vode i kamena, je odlika Vodene skulpture (2015.) osmišljene u suradnji s akademskim slikarom Sašom Pančićem, kao projekt za javni arhitektonski natječaj za fontanu smještenu u Slovenskoj ulici u Ljubljani.

Organska arhitektura odlika je i radova Brede Bizjak u oblikovanju objekata javne namjene. To su Vrtić Mavrica (2014.) u Brežicama i Vrtić Ringaraja (2018.) u Dobrepolju, koji su nastali u suradnji s kolegama (Lidija Dragišić, Katja Florjanc, Emir Jelkić i Ajda Vogelnik Saje), a izgrađeni su na temelju pobjeda na javnim arhitektonskim natječajima. Vrtić u Brežicama nominiran je za međunarodnu nagradu Piranesi 2014. godine, a bio je i finalist međunarodne nagrade Baumit Life Challenge 2016.

Peroj i Kranjsku Goru Breda Bizjak je "spojila" u svom rješenju Modularnog sistema ležaljki Heksagon (2016.). Riječ je o konceptu koji podrazumijeva ekološki pristup uređenju plaža oblikovan kroz modularne drvene platforme za sunčanje, koje su postavljene u Peroju i Kranjskoj Gori. Ovaj je projekt finalist nagrade Elle design awards Hrvatska 2016. godine.

Breda Bizjak na izložbi predstavlja i Interijer kušaonice i trgovine vinarije Medea (2017.) realiziran u vinariji u Vodnjanu, koji uključuje djelomičnu adaptaciju objekta.

Nova kreativna platforma

Izložba Brede Bizjak od otvaranja na kojem je sama autorica iznimno podrobno i zanimljivo pojasnila svoj koncept, do zanimljivog postava, donosi jedan od onih kulturnih, ali i edukativnih doživljaja na koje se posjetitelj poželi vratiti. I ova je izložba još jedan od dokaza da je Ketrin Miličević Mijošek, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Istre, donijela pravu odluku otvorivši muzejska vrata i arhitekturi.

- Izložbom pulske arhitektice Brede Bizjak Muzej suvremene umjetnosti Istre nastavlja s novom kreativnom platformom kojom se uz suvremenu umjetnost, sve njene varijacije i pojavnosti, pažnja fokusira i na ostala zanimljiva kreativna područja među kojima modni i grafički dizajn, vizualne komunikacije te vrlo vitalno i intrigantno područje arhitekture. Odstupajući od uobičajenih tipiziranih arhitektonskih izložbenih formata, ovakvim konceptom, pristupom i intenzivnom suradnjom s arhitektima koja uključuje i segment produkcije, ostvaruju se nove umjetničke i estetske vrijednosti, brišu stroge granice između medija i umjetničkih područja te otvaraju nove mogućnosti za nastanak fluidnih i upečatljivih umjetničko – arhitektonskih prezentacija koje istovremeno otvaraju nove komunikacijske kanale podjednako namijenjene publici i struci, zapisala je uz izložbu Ketrin Miličević Mijošek, koja je i njena kustosica. Tim je riječima poentirala i samu bit aktualne izložbe Brede Bizjak koja je realizirana uz potporu Upravnog odjela za kulturu Istarske županije, Ministarstva kulture RH, Grada Pule i Turističke zajednice Grada Pule.

Povezane vijesti

• BREDA BIZJAK Višestruko nagrađivana, međunarodno uspješna pulska arhitektica: NE ČINE GRAD UREĐENE FASADE, GRAD ČINE LJUDI
• Novo predsjedništvo, stručni savjet i sud časti BREDA BIZJAK PREDSJEDNICA DRUŠTVA ARHITEKATA ISTRE
• BREDA BIZJAK, višestruko nagrađivana pulska arhitektica: "Islamski kulturni centar u Puli rezultat je kompromisa, a kompromis nerijetko vodi u OSREDNJOST"