NOĆ MUZEJA
ROVINJ SUDJELOVAO SA ŠEST LOKACIJA: Bogato, posjećeno i raznovrsno
Vatrogasna kola
Vrata svojih prostora otvorio je i Centar za povijesna istraživanja te uz stručno vodstvo predstavio bogatu dokumentarnu i povijesnu građu. Otvoren je bio i Multimedijalni centar gdje je u tijeku izložba "inBETWEEN" autorskog dvojca i arhitekata Silvije i Dujma Ivaniševića
Bogat i sadržajan obol obilježavanju Noći muzeja ove je godine dao grad Rovinj, koji je na šest lokacija pripremio raznovrstan i raznolik program u kojemu se moglo uživati od kasnih poslijepodnevnih sati pa sve do ponoći. Mogućnost razgleda od nekoliko sati osigurala je i na svim mjestima dobru posjećenost. Gosti i posjetitelji, naročito mlađa populacija, uživala je u predstavi za djecu "Pale sam na svijetu", u izvedbi glumca Teodora Tianija (Teatar Naranča), dok su obitelji i parovi, usprkos malo hladnijem vremenu, prednost dali romantičnoj vožnji brodicama. Sudjelujući u obilježavanju manifestacije, Muzej Kuća o batani organizirao je posjetiteljima noćni đir uz feral, gdje su batane sa svojim barkajolima s Malog mola kretale put kratkog, morskog obilaska Rovinja.
Povijesna građa
Vrata svojih prostora otvorio je i Centar za povijesna istraživanja te uz stručno vodstvo predstavio bogatu dokumentarnu i povijesnu građu. Otvoren je bio i Multimedijalni centar gdje je u tijeku izložba "inBETWEEN" autorskog dvojca i arhitekata Silvije i Dujma Ivaniševića, koja na zanimljiv i neuobičajen način pokazuje kako se promišlja problematika dizajna i arhitekture.
Otvaranje jubilarnog izdanja "Noći muzeja" započelo je predstavljanjem restauratorskih radova na Balbijevom luku koje se održalo u prostoru stare gradske Vijećnice. Prema riječima zamjenika gradonačelnika Marina Budicina, Rovinj je jedan od rijetkih gradova koji je gotovo u cijelosti sačuvao svoje srednjovjekovno-renesansne zidine i vrata podignuta u 12. stoljeću. Jedna od tih vrata danas poznata kao Balbijev luk nalazi se na ulazu u najstariji dio gradske jezgre Rovinja, na mjestu nekadašnjih vrata stare ribarnice. Novu preinaku na vratima napravio je načelnik Francesco Almoro Balbi u 18. stoljeću, dodavši dva grba svoje obitelji. I od tada su građani vrata počeli nazivati Balbijev luk.
- Restauratorski radovi na Balbijevom luku započeli su inicijativom stvarne potrebe da ne dođe do nekih oštećenja i ozlijede ljudi. Zajedno s gradskom upravom i Županijom nastojimo kreirati projekte u kojima svi zajedno sudjelujemo, rekao je pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković. Podsjetio je i na činjenicu da se gotovo 340 godina nakon izgradnje krenulo na temeljitu obnovu Balbijevog luka.
- Hrvatski restauratorski zavod 2016. godine proveo je istraživanje nakon kojeg su 2018. godine počeli s konzervatorsko-restauratorskim radovima kako bi se spomeniku vratio stari sjaj i time spriječilo daljnje propadanje kamena. Balbijevom luku vraćen je prvotni izgled te ponovno krasi glavni trg, istaknuo je Trupković.
Vatrogasna postrojba
Vrata svojih prostora ove su godine otvorili i pripadnici rovinjske Javne vatrogasne postrojbe. Iako je njihov strukovni muzej nerijetko meta znatiželjnika, napose grupnih posjeta najmlađih, organizirani posjet u Noći muzeja pokazao se punim pogotkom. Uz alat i uniforme koje su se kao i šljemovi mijenjali kroz vrijeme, bila je ovo prigoda i za upoznavanje s povijesti grada kroz opremu kojom su se nekada "vatrene kacige" služile. Predstavljen je i bogat dio arhivske baštine, među kojim značajno mjesto zauzima knjiga/pano s imenima i prezimenima pedeset i četiri vatrogasaca datiranih s 1854. godinom. Kroz projekt "Čuvari (ne)reda", prezentirana je i novorestaurirana svečana kaciga rovinjskih vatrogasaca i gradskih čuvara s početka 20. stoljeća.
Kako je istaknula v.d. ravnateljice Muzeja grada Rovinja Tajana Ujčić, koja je u Noći muzeja objedinila i druge ustanove u projektu predstavljanja javnosti svojih eksponata i posebnosti, zaživjela je ideja o sastavljanju popisa (i izložbi) svih javnih službi, a prvi konkretni korak bit će monografija vatrogasaca, s kojom bi projekt trebao zaživjeti.
Šećer na kraju bila je izložba "Nar je naš identitet", s kojom je najavljen rebranding poznatog simbola Grada, a o kojem su govorili povjesničar umjetnosti Argeo Curto i dizajner Anselmo Tumpić. Kada je riječ o naru - simbolu koji se od 1974. godine pojavljuje na plakatima i pozivnicama ondašnjeg Zavičajnog muzeja grada Rovinja, a danas Muzeja grada Rovinja, više o samom nastanku nara pričao je Curto, kazavši da je to bio pionirski pothvat akademskog slikara Egidija Giuricina koji ga je izradio na osnovu njegove ideje i zamisli.
- Cilj ove izložbe je prisjećanje na naš identitet, rekla je Ujčić, dodajući kako se simbol nara i danas vezuje za Rovinj, odnosno Muzej iz kojeg je poniknuo. Upravo da bi mu se vratila svježina, ali i "uporabna" vrijednost kroz nove medije, njegov novi život dan je u ruke poznatom dizajneru Anselmu Tumpiću, odnosno višestruko nagrađivanom Studiju "Tumpić/Prenc".
- Redizajn znaka daje mogućnost da ga vidite u nastajanju. Naime, vrlo je neuobičajeno da smo došli na izložbu s nečim što nije gotovo. Dakle, danas smo na samoj sredini procesa, pa publika može vidjeti kako logotip nastaje. Samom simbolu/znaku pristupili smo s maksimalnim respektom i pažnjom. Lagano ga "očistili" i opet, vrlo lagano namjestili dok smo počeli raditi na osnovnim materijalima izrade vizitki, memoranduma, kuverte koji se uz simbol sastoje i od natpisa koji je dvojezičan, rekao je Tumpić.
Održana su i dva predavanja "Tajni život palače Califfi" gdje su predstavljeni rezultati restauratorskih istraživanja te "Srednjovjekovna kula Turnina", pokrepljeno rezultatima provedenih istraživanja. Večer je okončana koncertom grupe TheLink20., a bila je to i prilika, za one koji to već ranije nisu učinili, da pogledaju izložbu pod nazivom "Otisci utisaka - Impressioni impresse".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
