Rođendan slikara Karasa obilježava se u Karlovcu i izvedbom njegovih skladbi

(Hina/EPA)

U karlovačkoj Galeriji Vjekoslav Karas u srijedu će, na izložbi “Karas pod upitnikom", u povodu 200. obljetnice Karasova rođenja biti otpjevane i snimljene tri njegove skladbe, a na Međunarodni dan muzeja, koji se obilježava u utorak, ulaz u Galeriju je besplatan.

Osim toga, baš na Karasov rođendan 19. svibnja bit će postavljena cvjetna instalacija Saše Stubičara kod spomenika Vjekoslavu Karasu na šetalištu u Radićevoj ulici.

Karasove skladbe "Vojačka", "Naše kolo veselo" i "Napitnica", tri od ukupno sedam koje se čuvaju u Hrvatskom glazbenom zavodu, u Galeriji će, bez prisutnosti publike, izvesti nastavnici Glazbene škole Karlovac.

Izložba će biti otvorena do 23. lipnja, a na njoj se, između ostaloga, mogu vidjeti i dva Karasova antologijska djela: slika "Rimljanka s mandolinom" i portret ilirca Stjepka Ljuboja Lopašića.

Ovom se izložbom predstavljaju rezultati do sada provedenih konzervatorsko-laboratorijskih istraživanja te ona, kako kaže kustosica i autorica izložbe Antonija Škrtić, naglašava neprocjenjivu vrijednost Karasova opusa i osobnosti.

Gradski muzej Karlovac posjeduje devet slika od kojih je šest istraženo u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu. Na analizi je bila i jedna slika koja se Karasu kao autoru pripisivala, "Djed i unuk", a za koju se pokazalo da je pigmentacija drugačija od svih Karasovih slika i tu je atribucija izostala.

Grad je istraživanje financirao za sada sa 70.000 kuna.

Povijesno-umjetnička problematika oko Karasa je između ostalog u tome što Karas nije potpisivao svoje slike te su mu brojna djela pripisivana neopravdano.

Škrtić napominje da je 2001. puno problema u atribucijama raščistio Nikola Albaneže, te dodaje da je želja karlovačkog Muzeja i šire likovne javnosti da se potaknu i drugi muzeji koji imaju Karasove slike da ih istraže, iako one njima možda nisu u fokusu "kao nama, jer su nama Karasove slike najveće blago".

Poznati Karasov opus čine 33 ili 34 slike, a kada bi se napravila i šira baza pigmenata od ove rađene na uzorku od šest do sada istraženih slika, bolje bi se istražio način na koji je Karas slikao, a što se onda vidi i na rendgenskim, infracrvenim i ultraljubičastim snimkama.

Prema Hrvatskom leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža" Karas je "prvi ilirski slikar", ujedno i prvi hrvatski slikar iz sjevernih krajeva koji se školovao u Italiji, a u Rimu se bavio i glazbom. Svirao je flautu i gitaru, skladao solo pjesme i 38 skladbi za zbor, pretežito na rodoljubne tekstove te pisao pjesme na talijanskom i hrvatskom jeziku.