NA 575 STRANICA

Post festum znanstveno-stručnog skupa: Zanimljive teme o labinskoj kulturi i povijesti OBJEDINJENE U ZBORNIK

Devet tema posvećeno je Giuseppini Martinuzzi, kojoj je u povodu 175. obljetnice rođenja bio posvećen prvi dio skupa

| Autor: Branko BIOČIĆ
Labinski zbornik

Labinski zbornik


Zbornik radova s 2. Međunarodnog znanstveno-stručnog skupa "Labinski kulturno-povijesni susreti" koji je u Labinu održan 28. ožujka 2019. godine izašao je iz tiska posljednjeg dana 2020.

Na 575 stranica zastupljene su 22 teme. Od toga, devet tema posvećeno je Giuseppini Martinuzzi, kojoj je, u povodu 175. obljetnice rođenja bio posvećen prvi dio skupa. Preostalih 13 radova tematski se odnosi na bogatstvo i osebujnost labinske povijesti.

O najpoznatijoj Labinjanki pisali su Daniel Mohorović i Iva Peršić, podrobno obradivši njezin mnemotehnički pristup, dok se Majda Milevoj Klapčić osvrnula na značenje njene knjižne ostavštine za Grad Labin. Deni Vlačić analizirao je napise i tiskovine o Giuseppini Martinuzzi, Martina Damiani opisala je njezin rad u kontekstu istarskog novinarstva, a Tullio Vorano istaknuo je važnost učiteljičine ostavštine u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci.

O knjižnici "Giovanni Antonia Martinuzzi" pisala je Olja Višković. Slijede radovi triju talijanskih proučavateljica i poznavateljica rada Giuseppine Martinuzzi. Francesca Maria Lacaita obradila je reviziju njezine ideje o domovini prilikom prelaska na socijalizam, Silva Bon njezinu političku strast i književnost, a Ester Pacor njezino zalaganje u feminističkom pokretu u Trstu.

Drugi dio zbornika započinje radom Slavena Bertoše o mletačkom grofu Marcantoniju Poianiju i njegovu izvješću o Labinu i Plominu iz 1629., a slijedi članak Deana Škopca o krštenima u Šumberu od 1673. do 1771. Samanta Paronić čitatelje upoznaje s uzrocima smrti u Župi Labin od 1861. do 1880., a Dijana Muškardin s učiteljem Učiteljske škole u Kopru, Josipom Belušićem.

Alan Žic-Teklin piše o labinskom jezikoslovcu Matteu Giuliju Bartoliju, a Eva Melegi Matković donosi niz podataka iz prošlosti Krapna. Vanesa Begić analizirala je pjesničko stvaralaštvo Malvine Mileta, a Kristijan Žgaljardić freske na prostoru Pićanske biskupije. O zaboravljenim crkvama i kapelama na Labinštini piše Mladen Bastijanić, dok je Anja Šumberac naglasila važnost trgova kao središta društvene interakcije tamošnjeg stanovništva. Nekoliko starih zvona s ovog područja detaljnije je opisala Tatjana Bradara, dok se Ondina Krnjak posvetila hodočasničkim medaljicama iz labinskog Narodnog muzeja.

Posljednji prilog, čiji su autori Elis Baćac i Mladen Rajko, odnosi se na bajoslovlje središnje Istre u funkciji stvaranja novih kulturno-turističkih proizvoda.

Autori svih priloga u zborniku nastojali su na interdisciplinaran način obraditi različite aspekte prošlosti i sadašnjosti ovoga osebujnoga kraja. Istraživači različitih struka s velikim su se trudom posvetili izučavanju novih i zanimljivih tema, čime su dodatno obogatili spoznaje o Labinštini.

Zbornik je u nakladi i organizaciji Grada Labina, tiskan u 200 primjeraka uz potporu Općine Kršan, Općine Pićan i Općine Sveta Nedjelja. Glavni urednik je prof. dr. Slaven Bertoša. Recenzenti su Tullio Vorano, Josip Šiklić, doc. dr. sc. Iva Milovan Delić i doc. dr. sc. Mihovil Dabo.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter