Redovna mjesečna književna tribina Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika održana u petak navečer u prostorima toga ogranka bila je posvećena prijevodima.
Gošća je bila renomirana prevoditeljica Ljiljana Avirović, koja je na hrvatski prevela autore poput Claudia Magrisa, a na talijanski primjerice Miljenka Jergovića, te čitav niz drugih autora.
Ovoga je puta Avirović predstavila prijevod na talijanski dviju priča Ivana Gorana Kovačića „Sedam zvonara majke Marije – I sette campanari di madre Maria“ te „Mrak na svijetlim stazama – Il crepuscolo sulle vie illuminate“, koje su odradili njezini učenici pri Europskom institutu za književno prevođenje „Janus Pannonius“: Maja Marković, Tatiana Tesser Knežević, Iva Peršić, Sonja Stojnić i Elena Dotto. Knjiga je objavljena u izdanju Gradske knjižnice Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko i Naklade Kvarner.
- Simpatična i lijepa koincidencija: Janus Pannonius i Ivan Goran Kovačić dva su hrvatska pjesnika. I jedan i drugi su posebnom dragošću otpjevali svoje krajeve. Mi ćemo ih istom mjerom približiti narodu prijevodne literature, kazala je Avirović ističući da je hrvatska književnost u Italiji i poznata i zapostavljena.
Avirović je govorila o važnosti i koristi književnog prevođenja, o poteškoćama, ali i činjenici da se taj prijevod premalo valorizira, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Italiji, ali i drugdje, a i knjige kada se zahvaljujući velikom trudu, radu i entuzijazmu pojedinaca prevedu, imaju težak put do izdavača i čitatelja.
Ova je uvažena prevoditeljica kazala da je rad na ovoj novoj knjizi za nju i za njezine studente bio veliki izazov, jer su to široj publici nepoznata Kovačićeva djela. Govorila je i o ljepoti njegovih djela, kao i o činjenici da je prevođenje složena aktivnost koja zahtijeva brojne kompetencije.
Osvrnula se i na djela koja su prevedena do sada pri „Pannoniusu“, na što se nadovezao i Antonio Giudici, koji od samih početaka rada ovog Instituta jedan od prevoditelja. On je ukratko podsjetio nazočne na dosadašnje objavljene naslove.
Program je moderirala Vanesa Begić, koja se osvrnula na problemtiku prevođenja s teorijskog i praktičnog gledišta, te na važnost predstavljanja prijevodne literature, posebice kod kultura u doticaju. Tijekom programa bilo je riječi i o ne tako lakoj poziciji za prevoditelje uopće. (B. Ć. J.)