VEČER ZA PAMĆENJE

OPERA „AIDA“ riječkog Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca gostovala u Areni



Opera "Aida", tragična priča o zabranjenoj ljubavi etiopske princeze Aide i mladog egipatskog vojskovođe Radamesa, gdje su glavne uloge interpretirali izvrsna operna solistica Kristina Kolar i glasoviti talijanski tenor Walter Fraccaro, jedna je od najizvođenijih opera, djelo talijanskog skladatelja Giuseppea Verdija, koje je praizvedeno 1871. godine

I nakon puno godina, ljubitelji žanra reći će - napokon, opera se vratila i kod nas. U vrlo dobro popunjenoj pulskoj Areni gostovala je „Aida“, riječkog Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca koja je ispraćena višeminutnim ovacijama.

Vespazijanov amfiteatar bio je izvrsna pozornica za ovu napetu i tragičnu priču o ljubavi i ratu te za duete koji su na trenutke bili komorni, kao kontrapunkt spektakularnoj priči o etiopskoj princezi gdje su, osim izvrsnih solista, gostovali i orkestar, zbor te balet riječkog HNK-a.

Zabranjena ljubav

Na taj je način prikazano da klasična glazba nije nužno rezervirana isključivo za uski krug zahtjevne i naslušane publike te da može biti vrlo zanimljiva, posebice ako je izvedena na jednoj takvoj sugestivnoj lokaciji gdje se klasičnim djelima udahnjuje nova snaga.

Opera "Aida", tragična priča o zabranjenoj ljubavi etiopske princeze Aide i mladog egipatskog vojskovođe Radamesa, gdje su glavne uloge interpretirali izvrsna operna solistica Kristina Kolar i glasoviti talijanski tenor Walter Fraccaro, jedna je od najizvođenijih opera, djelo talijanskog skladatelja Giuseppea Verdija, koje je praizvedeno 1871. godine.

Libreto je napisao Antonio Ghislanzoni prema scenariju Augustea Mariettea i Camillea du Loclea. Praizvedba se dogodila u egipatskom glavnom gradu Kairu, 24. prosinca 1871. pod ravnanjem Giovannija Bottesinija.

"Aida" je gostovala u sklopu "Ljeta klasike", serijala u produkciji riječkog HNK-a Ivana pl. Zajca.

Carlo Colombari tumačio je Ramfisa, Dubravka Šeparović egipatsku princezu Amneris, Giorgio Surian Aidinog oca, etiopskog kralja Amonasra, kralj Egipta bio je Luka Ortar, Vrhovna svećenica Anamarija Knego, a glasnik Marko Fortunato.

Snaga ove opere nije bila na efektima, nego upravo na glasovnim mogućnostima protagonista, koji su svi bili izvrsni te odmah je vidljivo da se radi o akterima s karijerama na poznatim svjetskim pozornicama.

Scenografija i kostimografija bile su znaku naglašene zlatne boje, a premda je opera trajala duže od tri sata, uz pauzu dakako, zanimljivo je navesti da u pauzi gotovo nitko nije napustio Arenu, te da je i ona publika koja inače ne pohodi ta zbivanja usredotočeno pratila što se događa na sceni. Treba napomenuti da je među publikom bilo i puno turista s talijanskog, njemačkog, ruskog i češkog govornog područja, pa i nekolicina ih je pričala portugalski, bilo je nešto i onih iz sjevernijih krajeva...

Nadahnuti izvođači

Recimo i da je prvo gostovanje „Aide“ riječke Opere u pulskoj Areni bilo prije gotovo točno 55 godina, 4. srpnja 1963.

Podsjetimo da je „Aida“ tragična priča o zbranjenoj ljubavi, o etiopskoj princezi Aidi i mladom egipatskom vojskovođi Radamesu koji moraju odlučiti između ljubavi i odanosti svojim domovina. Aidu su zarobili Egipćani koji ne znaju njeno podrijetlo i drže je kao ropkinju. Aida i Radames potajno su zaljubljeni, ali egipatska princeza Amneris također je zaljubljena u Radamesa te odlučuje ga osvojiti. I potom, kroz niz spletki, intriga, pokušaja bijega zaljubljenih, dolazi se, uz veličanstvenu Verdijevu glazbu do tragičnog kraja.

Dirigent je bio Ville Matvejeff, koji je bio vrlo nadahnut, što je i publika vidjela i tijekom naklona, kada je došao silno raspoložen, a dramaturg-redatelj Marin Blažević. Zborovoditeljica je bila Nicoletta Olivieri, koreografkinja Selma Banich, a scenografi Dalibor Laginja i Alan Vukelić.

Ovdje fokus opere čine odnosi, odnosno dramatika odnosa troje glavnih dramskih likova, bez velikog scenskog dekora i bez desetaka statista. Tako da je ovo prije svega opera u znaku glasovnih mogućnosti protagonista te dijaloga, a bez da se izgubi snaga Verdijeva djela.

- U njoj nema ni slonova ni konja ni sfingi ni kolosa ni piramida kojima drugi pokušavaju ispuniti prazninu ideja i premostiti plitkost uvida u dramaturgiju „Aide“, opere o krahu individue pod pritiskom volje i interesa naroda, domovine, države i njihovih vođa, kazao je Marin Blažević u povodu riječke i opatijske premijere ove opere. (Vanesa BEGIĆ, Snimio Neven LAZAREVIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter