OPERA RIJEČKOG HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA IVANA pl. ZAJCA OVOG LJETA GOSTUJE U PULI
"Aida" i "Carmina Burana" u srpnju u Areni
Uz raznoliki sadržajni program koji će ove godine biti upriličen u Areni, tu su i dva klasična zbivanja. Verdijeva "Aida" bit će upriličena 27. srpnja, a Orffova "Carmina Burana" na rasporedu je 29. srpnja. Riječ je o produkcijama Opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke.
Atraktivna režija
"Aida" je jedna od najpoznatijih svjetskih opera, djelo skladatelja Giuseppea Verdija, a u klasično-modernoj, vizualno atraktivnoj režiji predstavit će se pjevačka reprezentacija predvođena primadonom riječke Opere, Kristinom Kolar u naslovnoj ulozi. Uz nju, tu su nacionalna operna prvakinja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u ulozi Amneris, Dubravka Šeparović Mušović, te trolist svjetskih opernih velikana, vladara opernih pozornica od Beča, preko Milana do Londona: Fabio Armiliato kao Radames, Giorgio Surian kao Amonasro i Carlo Colombara kao Ramfis. Riječkom "Aidom" u režiji i dramaturgiji Marina Blaževića u pulskoj Areni ravnat će proslavljeni maestro Marco Boemi.
Ova Verdijeva opera u četiri čina jedna je od najpoznatijih svjetskih opera. Libreto je napisao Antonio Ghislanzoni prema scenariju Augustea Mariettea. Praizvedba se dogodila u 24. prosinca 1871. pod ravnanjem Giovannija Bottesinija.
Glazbeni adut
U "Carmini Burani" solistica je Summi Jo, a dirigent Ville Matvejeff. Odabravši upravo ovaj glazbeni adut svog repertoara koji nosi snagu klasičnih djela, ali i donosi novu interpretaciju, riječki HNK oživljuje sinergiju vrhunske glazbeno-scenske umjetnosti i povijesnog, antičkog amfiteatra koji je više od pozornice.
"Carmina Burana", slavna scenska kantata uglazbljenih srednjovjekovnih stihova koju je njemački kompozitor Carl Orff predstavio još 1937. u Frankfurtu, u izvedbi orkestra i zbora Opere HNK-a Ivana pl. Zajca pod ravnanjem maestra Villea Matvejeffa i u izvedbi svjetske operne zvijezde Sumi Jo i sjajnih solista Marka Fortunata i Roberta Kolara zasigurno će izazvati veliki interes kod publike.
"Carmina Burana" je rukopis napisan 1230., a napisala su ga dva različita pisara u ranogotičkoj minuskuli na 119 listova na pergameni (načinjena od životinjske kože). U 14. stoljeću određeni broj praznih listova, odrezanih na drugačiju veličinu od onih u rukopisu, pridodan je na kraju rukopisa. Rukopis s pjesmama iz "Carmine Burane" vjerojatno je dugo vremena ležao skriven i zaboravljen u samostanskoj knjižnici u Benediktbeuernu. Tek s otvaranjem široj javnosti 1803., rukopis iste godine otkriva knjižničar Johann Christoph od Aretina.
Oko četvrtini pjesama u "Carmini Burani" pridodana je muzička notacija koja koristi neume bez crtovlja, jedan arhaični sustav muzičke notacije. Između 1935. i 1936., njemački skladatelj Carl Orff sklada glazbu za 24 pjesme iz Carmine Burane, a toj svojoj kompoziciji daje isto ime. (V. BEGIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
