U izdanju književnog kluba Bookse i Multimedijalnog instituta objavljena je zbirka pjesama u prozi "Knjiga praznika" Marka Pogačara.

Marko Pogačar rođen je 1984. u Splitu. Objavio je trinaest pjesničkih, proznih i esejističkih knjiga, za koje je primio niz domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Priredio je antologije "Hrvatska mlada lirika" (2014.) i "The edge of a page: young poetry in Croatia" (2019.) Samostalne knjige prevedene su mu na desetak, a pojedinačni tekstovi na više od trideset jezika. Tekuće godine stipendist je berlinskog DAAD Künstlerprogramma.

Njegova nova zbirka pjesama u prozi "Knjiga praznika", riječima urednika Branislava Oblučara, zbirka je vrtoglave, fantazmagorične pjesničke proze u kojoj autor iskušava svjetotvoračke potencijale pjesničkog jezika.

"Knjiga nas upoznaje s opskurnim svijetom vrištine, njegovim fantastičnim žiteljima i njihovim običajima. Pozornicom defiliraju životinje i utvare: susrećemo ježeve i svrake, Krvavog Kosovela i pijanog kočijaša Chara, visidjedove i poskoke, Noćobdije i Sirotane. Praznici pritom služe kao crvena nit kojom se povezuju fragmenti ovoga košmarnog mozaika, dok su njihova imena i načini proslave žarište ekscentričnosti Pogačarove imaginacije. "Političke implikacije ideje praznika prigušene su, ali sveprisutne; na tipično pogačarovski način postavljeni smo pred dileme: 'Može li jezik postati omča?' i 'Eshil ili egzil: to je pitanje'", ističe Oblučar.

Riječima samog autora, inicijalna ideja knjige bila je "sačiniti svojevrstan katalog nekad zaista postojećih, 'rashodovanih' državnih praznika". "Popis bi, samo u okviru dvadesetog stoljeća na prostoru mog odrastanja, u času nadmašio opseg ovakve knjige", rekao je Pogačar.

U procesu pisanja, "realni" praznici uglavnom su se premetnuli u "imaginarne", a gotovo posvemašnja apstrakcija te podjele postala je jednim od temelja knjige. Taj je odmetnuti, divlji kalendar zatim za sobom povukao i konture pripadajućeg svijeta, likove/aktante, meandre uokolo toga središnjeg toka.

"Ova knjiga gustoćom jezika i slobodom mašte zauzima osobito mjesto u autorovom opusu, ali i u kontekstu naše suvremene poezije, napose pjesme u prozi kao vitalnoga žanra čijim mogućnostima Pogačar znalački barata", poručuje Oblučar.

Knjiga je objavljena u zajedničkoj biblioteci Bookse i Multimedijalnog instituta, "Prijatelji".

Povezane vijesti

• Drama i poezija u petak na "Booksi u parku"
• Revija malih književnosti od 9. do 17. studenog u Booksi s fokusom na hrvatske autore
• 21. FEKP: Mlade autorice o izazovima početaka