NSK: Tijekom 2019. godine zabilježen porast digitalnog sadržaja

(Hina/EPA)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu ove godine slavi 413. godinu postojanja, a tijekom prošle je zabilježila više od devet milijuna pregleda digitalnog sadržaja, više od 160 tisuća pojedinačnih ulazaka korisnika, dok je u nacionalnu zbirku Croatica prinovljeno više od 60 tisuća jedinica građe.

"Naša središnja ustanova, NSK, doista na svim područjima razvoja knjižničarstva i informacijskih usluga ide u korak s vremenom i najvišim knjižničarskim standardima", rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u petak na svečanosti Dana NSK u Hrvatskom državnom arhivu.

Ova obljetnica, ističe ministrica, svjedoči o nastojanju očuvanja hrvatskog identiteta, kulture i društva, dok NSK i njezini djelatnici imaju veliku i važnu ulogu u održavanju i razvoju hrvatskog knjižničarkog sustava.

NSK se postavila kao jedan od glavnih partnera u realizaciji ciljeva novoga Zakona o knjižnicama i glavni je partner u realizaciji velikog projekta digitalizacije kulturne baštine za koji je osigurano više od 40 milijuna kuna iz EU sredstava.

Zgrada NSK od 1. siječnja 2020. godine jedan je od središnjih prostora za hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, a ministrica je istaknula da su naporom Vlade uspjeli završiti nezavršenu zgradu NSK, koja je tako stajala dulje od dva desetljeća.

"Dobili smo jedan sjajan prostor za konferencije, ali i za razna kulturna događanja. Mislim da su stvoreni svi preduvjeti za daljnji uspješan razvoj knjižničarstva u okviru NSK", ocijenila je Obuljen Koržinek.

Novoimenovana glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivanka Stričević istaknula je da trebaju iskoristiti pozornost koju NSK ima zbog predsjedanja Vijećem EU.

"Danas nam promjene oko nas, poput promjena u digitalnom društvu, daju dovoljno materijala za iskorake i učinit ćemo najviše napora da se usmjerimo na digitalnu građu, imajući u vidu da su naši korisnici su rođeni u digitalno doba i da trebaju nekakve drugačije usluge i pristup", rekla je Stričević.

Porast digitalnog sadržaja i pregleda

Korisnici prepoznaju nove aktivnosti te NSK bilježi izuzetno intenzivan porast dolazaka na razne digitalne portale, ističe. Tako je prošle godine zabilježeno više od devet milijuna pregleda digitalnog sadržaja, dok digitalna zbirka Croatica također bilježi znatan rast te je prošle godine povećana za više od 30.000 jedinica.

Tako je krajem 2019. sadržavala ukupno 117.235 objavljenih jedinica građe s gotovo 150.000 zapisa metapodataka. Rad NSK kroz 2019. godinu nastavio je rasti te tako sada broji 15.000 aktivnih korisniika koji su u čitaonicama NSK za učenje i rad koristili 107.000 jedinica građe razne vrste.

Uz brojne projekte i aktivnosti, proslavljene su i dvije velike obljetnice - 100 godina od osnutka Grafičke zbirke te 200 godina od rođenja Vatroslava Lisinskog. U knjižnični fond uvrštena je ostavština književnika i svjetski priznatog nadrealista Radovana Ivšića, koja je dopremljena iz Pariza, te je upotpunjena ostavština dr. Ive Pilara.

Na obilježavanju Dana NSK dodijeljene su i Nagrade NSK, djelatnici Sonji Martinović za predan rad, autorici i bivšoj voditeljici grafičke zbirke Mikici Maštrović, dok je Sveučilište u Zagrebu dobilo posebno priznanje.

"Sveučilišna biblioteka je temelj NSK, i kao takva je stvorila NSK. Ponosan sam da kao rektor mogu primiti to priznanje za suradnju koja je životna veza koja postoji već preko 400 godina", rekao je rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras.

NSK je jedinstvena pojava u svijetu koja objedinjuje sve ono bitno za jedan narod, a to je znanje, povijest, kulturu i obrazovanje, poručio je.

U kulturnom programu nastupile su Snježana Rucner na violončelu i Martina Jembrišak na harmonici.

Dan najveće i najstarije hrvatske knjižnice obilježava se u spomen na dan kada je 1483. otisnut "Misal po zakonu rimskoga dvora" - prva hrvatska tiskana knjiga i najstarija knjiga otisnuta glagoljicom, a ujedno i jedno od najvrjednijih djela hrvatske kulture koje NSK čuva. Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu.