Neovisna dokufikcija Lionela Rogosina premijerno u kinu Tuškanac

(Hina/EPA)

Zagrebačko kino Tuškanac donosi 24. i 25. ožujka program "Neovisna dokufikcija Lionela Rogosina", s premijernim projekcijama dokumentaraca tog prvaka američkog nezavisnog filma iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Prikazat će se filmovi "U Boweryju" (1956), "Dobra vremena, prekrasna vremena" (1966), "Vrati se, Afriko!" (1959) i "Crni korijeni" (1970).

Lionel Rogosin (New York, 1924.- Los Angeles, 2000.) zarekao se po povratku iz Drugog svjetskog rata da će se boriti protiv fašizma, rasizma i drugih zala suvremenog svijeta i s vremenom počeo amaterski snimati.

Dokufikcijski film "U Boweryju" smjestio je u četvrt iz naslova koja je bila zloglasna po vrlo lošim životnim uvjetima i stanovništvu ogrezlom u siromaštvo i alkoholizam.

Film je premijerno prikazan na festivalu u Veneciji gdje je postao prvo američko ostvarenje koje je osvojilo nagradu za najbolji dokumentarac.

U proljeće 1957. sa suprugom je otišao u Južnoafričku Republiku, gdje se upoznao s borcima protiv rasističkog režima i krenuo u tajno snimanje antirežimskog filma.

Pravili su se da su dio komercijalne produkcije, zapravo radeći prvi dugometražni film o južnoafričkom crnačkom stanovništvu i uvjetima u kojima ono živi. Rezultat je film "Vrati se, Afriko!" koji je naišao na kritičarske panegirike i opću podršku.

Treći Rogosinov dugometražni film "Dobra vremena, prekrasna vremena" kompilacijski je dokumentarac, gotovo u potpunosti sastavljen od arhivskih snimaka s dokumentarnim prizorima zabava.

Prikazivan na brojnim američkim sveučilišnim kampusima, film je navodno vidjelo oko milijun studenata te se smatra da je odigrao veliku ulogu u studentskom i uopće omladinskom suprotstavljanju kultu ratovanja i ratu u Vijetnamu, ističe se u najavi.

U "Crnim korijenima" ponovno obrađuje temu rasizma, ali ovaj put u rodnom New Yorku, s jednostavnim konceptom - ljudi sjede u baru i iznose svoja iskustva na zadanu temu, povremeno zasviraju i zapjevaju, a kamera uz njih često snima lica uličnih prolaznika.

"Iako manje poznat, riječ je o možda najboljem filmu autorova iznimnog opusa", ističe se u najavi.