ZAGREB
Monografija "Liber i Mumija" o najpoznatijim spomenicima Arheološkoga muzeja
(Hina/EPA)
Monografija "Liber i Mumija" bila je nužan korak u prezentaciji dvaju najpoznatijih spomenika Arheološkoga muzeja u Zagrebu uopće - "Liber linteus" i "Zagrebačka mumija" koji pobuđuju trajan interes domaće i svjetske javnosti, a bit će predstavljena u srijedu u Arheološkom muzeju.
Riječ je o novoj publikaciji o tim jedinstvenim spomenicima koju je uredio muzejski savjetnik i voditelj Egipatske zbirke Arheološkoga muzeja Igor Uranić, a tekstove je napisala grupa autora s područja povijesti, lingvistike, radiologije i grafologije.
Monografija će biti predstavljena u srijedu u Galeriji Arheološkoga muzeja u Zagrebu, ulica Pavla Hatza 6, u skladu s epidemiološkim mjerama samo za ograničen broj zaineresiranih novinara, dok će ostali predstavljanje moći pratiti uživo preko Zoom platforme https://zoom.us/j/91594685750, gdje će broj sudionika također biti ograničen, priopćio je u ponedjeljak Arheološki muzej u Zagrebu.
Recenzenti monografije su Ivan Mirnik i Ivan Radman Livaja, a na engleski jezik tekstove je prevela Iva Stojević.
Tri poglavlja - Povijest, Etrurski jezik i Nova istraživanja
Monografiju, koja je tiskana na hrvatskome i engleskome jeziku, predstavit će ravnatelj Arheološkoga muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić, urednik i autor i muzejski savjetnik Arheološkoga muzeja u Zagrebu Igor Uranić, te također jedan od autora - radiolog dr. sc. Mislav Čavka.
Sadržajno, monografija je podijeljena u tri cjeline - Povijest, Etrurski jezik i Nova istraživanja. U prvoj cjelini je tekst Igora Uranića "Liber i Mumija - atrakcija i enigma Arheološkoga muzeja u Zagrebu", te "Etruščani - podrijetlo i vjerovanja naroda zaogrnutoga misterijom (in brevis)"
autorice Kornelije A. Giunio.
U drugoj cjelini o etrurskome jeziku su tekstovi Ante Petrovića "Hipoteze o podrijetlu etrurskoga jezika" i Krstine Šekrst "Lingvistički opis etrurskog jezika".
Treća cjelina donosi pak tekstove "Grafička tehnologija Zagrebačke lanene knjige" autora
Dorele Dujmušić, Damira Modrića i Vesne Džimbeg-Malčić te "X paleoradiologija"
Mislava Čavke.
Najpoznatiji spomenici u posjedu Arheološkoga muzeja u Zagrebu
"Liber linteus" ili "Zagrebačka lanena knjiga" najduži je ikada pronađen etruščanski tekst s 1200 riječi napisan na lanenim povojima mumije koji su u Zagreb stigli 1868. u vrijeme formiranja nacionalnih institucija pod utjecajem Ilirskoga pokreta i Hrvatskoga narodnog preporoda, kao dar iz oporuke Mihaela Barića, Hrvata koji je živio u Beču i bavio se prikupljanjem starina. Podsjeća se kako je to bilo upravo u vrijeme zasnivanja i prikupljanja fundusa Narodnoga muzeja.
"Liber linteus Zagrabiensis" etrurska je liturgijska knjiga koja obuhvaća obredne tekstove i propise iznesene u obliku kalendara, a oblik slova pripada srednjemu do kasnom etrurskom alfabetu.
"Liber linteus" i "Mumija" poznati su i proučavani diljem svijeta i svakako su, kada je riječ o interesu publike, najveća atrakcija Arheološkoga muzeja u Zagrebu. S druge pak strane, golemo je i konstantno i zanimanje znanstvenika koji se bave etruskologijom, ali i samim zagonetnim pitanjem povezanosti egipatske mumije i etruščanskoga teksta.
Istaknuto je kako je, zbog toga trajnog interesa domaće i svjetske javnosti za "Liber linteus" i "Zagrebačku mumiju", monografija bila nužan korak u prezentaciji tih dvaju najpoznatijih spomenika u Arheološkom muzeju u Zagrebu uopće.
Podsjeća se kako je posljednja publikacija koja je nizom znanstvenih i stručnih radova obuhvatila povijest i značenje ovih dvaju spomenika, pod naslovom "LIBER LINTEUS ZAGREBIENSIS" - posebno izdanje Vjesnika Arheološkog muzej u Zagrebu, urednika Ante Rendića-Miočevića, objavljena 1986.
Od te tiskovine preostali su pak samo arhivski primjerci, pa je, objašnjeno je, trebalo objaviti novu koja će, uz povijest i prezentaciju 'Libera' i 'Mumije', također prikazati i sva znanstvena istraživanja koja su se dogodila u međuvremenu, a osobito u 21. stoljeću.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
