Irena Bekić, međunarodno priznata kustosica, Puljanka sa zagrebačkom adresom, nova je ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu. Ovu uglednu ustanovu u kulturi Irena Bekić vodi od jučer, a imenovana je odlukom Upravnog vijeća Umjetničkog paviljona.

Za Zagreb kao i važno kulturno središte

- Uvažavajući dosadašnja postignuća, važnost, povijest i tradiciju ove ustanove, Irena Bekić predložila je četverogodišnji program koji je visokostručan, koncepcijski i metodološki jasno razrađen, uvjerljiv, ambiciozan i realističan. Irena Bekić svojim programom podrazumijeva Umjetnički paviljon kao mjesto proizvodnje umjetnosti i stvaranja znanja. U tom smislu predlaže razvijanje dinamičnog međunarodnog umjetničkog programa kroz više smjerova izložbi, kustoskih koncepcija, intervencija u javnom prostoru, međusektorskih umrežavanja, javnih akcija i programa i drugih aktivnosti.

Obrađuje danas izuzetno prisutne i aktualne teme marginalnih povijesti i narativa, iskliznuća iz sistema i potencijala rubnih društvenih, kulturnih i geopolitičkih pozicija. Vijeće smatra da će imenovanjem Irene Bekić ravnateljicom Umjetničkog paviljona ova institucija, kao i grad Zagreb, postići važne rezultate. Umjetnički paviljon pridonijet će razvoju Zagreba kao suvremenog europskog grada i važnog kulturnog središta, ističe se, uz ostalo, u obrazloženju koje potpisuje Ana Bakić, predsjednica Upravnog vijeća Umjetničkog paviljona Zagreb.

Aktivna uloga u kreiranju kulturne politike

Govoreći o glavnim odrednicama svog programa za Umjetnički paviljon, Irena Bekić kaže: "Svoj sam program razvila iz tri temeljne odrednice Umjetničkog paviljona, a to su njegova povijesna uloga ključnog mjesta u kreiranju hrvatske povijesti umjetnosti, ideja progresa koja se uz njega povijesno vezuje te arhitektonske i urbanističke specifičnosti zgrade. Zanimalo me je što one znače danas, kako u kontekstu suvremenosti i recentnih metodoloških i teorijskih strujanja možemo odgovoriti na pitanja o važnosti i načinima stvaranja povijesnoumjetničkog znanja (s naglaskom na hrvatsku povijest umjetnosti), što danas predstavlja ideju progresa u kulturi, odnosno kulturnoj ustanovi te kako aktivirati arhitekturu i konkretnu urbanističku i urbanu poziciju. Iz ta tri temeljna pitanja razvila sam cjelokupni četverogodišnji program, kroz četiri programske cjeline i više podtema. Jedan od ciljeva tako postavljenog programa je istražiti načine i potencijale međusobnog djelovanja umjetnosti, arhitekture, povijesti umjetnosti, javnog prostora i zajednice u stvaranju znanja, kritičkog mišljenja, solidarnosti i humanosti što podrazumijeva i aktivnu ulogu koju želim pridati Paviljonu u kreiranju kulturne politike u lokalnoj zajednici. Nadalje, želim povezati Umjetnički paviljon sa Sveučilištem te pokrenuti proces osnivanja stručne baze u Zagrebu, što bi bila značajna dobit i za ustanovu i, naravno, za studente. Ukratko, promijeniti smjer u programskoj koncepciji s reprezentacije na proizvodnju umjetnosti i znanja i učiniti Umjetnički paviljon važnim partnerom u razvoju kulturnih strategija u gradu, kaže Irena Bekić koja je na novu funkciju došla iz Knjižnica grada Zagreba gdje je od 1995. bila zaposlena kao knjižničarka, voditeljica i kustosica Galerije "Prozori".

Irena Bekić, rođena je u Puli gdje je završila tadašnji Centar usmjerenog obrazovanja "Branko Semelić", današnju pulsku Gimnaziju, gdje je bila i zaposlena početkom 1990. kao profesorica povijesti umjetnosti. Diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predmet njezina interesa je suvremena novomedijska umjetnost, njezini istraživački i društveno transformacijski potencijali te interdisciplinarne suradnje umjetnosti i drugih područja, a napose kulturne antropologije.

Objavljuje likovnu kritiku te predgovore za izložbe i tekstove o umjetnicima, među kojima su i knjige "Andreja Kulunčić: umjetnost za društvene promjene", 2013., 2018. i "Sandro Đukić: The Outworn Structure", 2019. te artistbook Neli Ružić "Nigdina/NOWhere", 2019. Autorica je ili suautorica brojnih umjetničkih, umjetničko istraživačkih i edukativnih projekta. Članica je ULUPUH-a i Hrvatske sekcije AICA te osnivačica i članica Udruge IPAK – istraživački projekti i autorske koncepcije.