SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI:
JOSIP MLAKIĆ Gost jučerašnjeg Doručka s autorom: Sve se svodi na pitanje forme
Aljoša Pužar i Josip Mlakić na Doručku s autorom (Milivoj MIJOŠEK)
Mlakić drži do ljudskih vrijednosti, ističe da je uvijek na strani dobra te da ne voli polarizirati pitanja dobra i zla. Osvrnuo se i na paralelne svjetove po Borgesu, kao i na činjenicu da su društvene mreže uvelike promijenile društvo i sadašnjost
Suvremeni bosanskohercegovački pisac Josip Mlakić bio je gost jučerašnjeg Doručka s autorom kojeg je vodio Aljoša Pužar.
- Jezik je zadan, to je nešto što smo dobili, to je odrednica identiteta i zbog toga je bitan, kazao je Mlakić, koji je govorio i o prijevodima svojih djela. Tako je spomenuo i galješki jezik na koji je preveden, a prijevodima na taj jezik može se pohvaliti maleni broj autora iz ovih područja.
Društvene mreže
Kazao je i da je prilično strog prema sebi, da je pojedina svoja djela dosta nadograđivao. Na pitanje o digitalnom svijetu i pisanoj riječi, odgovorio je da smatra da će pisana riječ zauvijek ostati. Bavi se i kompjuterima, ali nikada nije postao ovisan, ako mu treba neki program, radi na njemu do zadnje sitnice. Nikada nije bio fan videoigara, iako su to i preokupacije njegovih junaka.
Bilo je govora i o etici, moralu, o tradicionalnom odgoju, Mlakić drži do ljudskih vrijednosti, ističe da je uvijek na strani dobra te da ne voli polarizirati pitanja dobra i zla. Osvrnuo se i na paralelne svjetove po Borgesu, kao i na činjenicu da su društvene mreže uvelike promijenile društvo i sadašnjost, te da se puno više gleda na formu negoli na sadržaj.
- Danas se sve svodi na pitanje forme, nitko više ne propitkuje sadržaj, sve je podređeno digitalnom svijetu i nerijetko se sve manje koristi mozak, rekao je. Na Pužarovo pitanje bi li mogla umjetna inteligencija napisati roman "Na Drini Ćuprija", kazao je da umjetna inteligencija ne bi mogla napisati nešto tako, da za to treba empatija, te da je potrebna empatija prema svijetu.
Književnost i film
Kao uzore naveo je i Mirka Kovača i Branka Ćopića, koji je bio sjajan književnik, a danas ga se spominje gotovo samo isključivo kao pisca za djecu. Ponovno je istaknuo svoju ljubav prema matematici i rekao je da i matematika ima veze s pisanjem te da nikada nije sanjao da bude znanstvenik. Pored književnosti, voli i filmsku umjetnost. Neprijatelj je populizma, ističući da je nerijetko moć destrukcije puno jača od moći izgradnje.
Roman "Živi i mrtvi" donio mu je 2002. V. B. Z.-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman. Istoimeni film u režiji Kristijana Milića osvojio je osam Zlatnih Arena na Pulskom filmskom festivalu i mnoštvo drugih filmskih nagrada. Nagradu Vladimir Nazor 2014. dobio je za roman "Svježe obojeno", a nagradu za najbolji domaći kriminalistički roman dobio je dva puta, za "Božji gnjev" 2014. i za "Crni gavran i bijele vrane" prošle godine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
