(Hina/EPA)
Izložba "Fragmenti života Vincenta van Gogha“, koja se otvara 9. rujna u zagrebačkom Francuskom institutu, predstavlja printeve grafičkog romana "Fractalia" Danijela Žeželja, objavljenog dosad u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj.
O izložbi i printevima posvećenima vjerojatno marketinški najeksploatiranijem umjetniku na svijetu, govorit će Danijel Žeželj, publicist Saša Drach, povjesničar umjetnosti Vanja Babić i kustosica izložbe Leila Topić.
Kustosica podsjeća da je Van Gogh odlučio postati umjetnik tek s 27 godina, a deset godina kasnije, s gotovo 900 slika i više od 1100 radova na papiru, nakon vlastite procijene o svojoj umjetničkoj ostavštini kao "vrlo sporednoj“, ušao je u polje pšenice i pucao si u prsa, čime je pokrenuta neumorna marketinška mašinerija hranjena trajnim arhetipom o mentalno nestabilnom umjetniku.
"Zahvaljujući tom mitu o autodestruktivnom genijalcu, biramo Van Goghove motive na prostirkama za jogu ili ručnim torbicama, a upečatljiva boja, naglašeni rad kistom i Van Goghove prepoznatljive konvulzivne konture nalazimo posvuda; od plišanih medvjeda do grijača za čajnike u svakome iole bolje opremljenom muzejskom dućanu", napominje Topić.
Kaže kako je u želji da prekine desenzibilizaciju gledatelja, te istodobno pružajući vrlo osoban otpor marketinškoj glazuri koja prekriva i guši Van Goghovu umjetnost, Žeželj 2020. godine crta roman "Fractalia" koji kroz petnaest epizoda kronološki prati pojedine događaje iz života Van Gogha, a na koji se nastavlja izložba.
"Iako povijest umjetnosti pamti Van Gogha kao izuzetnog kolorista, Žeželj riše crno-bijeli roman. Žeželj za pripovjedni kostur odabire pojedina pisma, čime se Van Goghova sjećanja, dojmovi i iskustva doimaju kao vizualni monolog iz prvog lica; pripovjedač romana postaje crtač", ustvrdila je Topić u predgovoru.