ZAGREB
Izložba "50 godina hrvatsko-francuske suradnje u arheologiji"
(Hina/EPA)
Izložba "50 godina hrvatsko-francuske suradnje u arheologiji" otvara se 15. lipnja u zagrebačkoj Galeriji AMZ, a predstavit će raznovrsnu i plodnu suradnju arheologa dviju zemalja, priopćio je Arheološki muzej u Zagrebu.
Izložba prikazuje same početke istraživanja u Saloni 70-ih godina 20. stoljeća, zatim one u Istri 80-ih, te predstavlja tekuće istraživačke projekte u Istri, Dalmaciji, na Kvarneru i u rijeci Kupi, a posjetitelji će moći otkriti vile bogatih rimskih veleposjednika, obalne crkve, otočne samostane kao i brodove koji su jedrili među tim lokalitetima.
Raznovrsna i plodna suradnja hrvatskih i francuskih arheologa, koja traje već 50 godina, doprinosi obogaćivanju arheoloških znanstvenih spoznaja i usavršavanju struke. Zajednička istraživanja provode se u domeni spomeničke baštine, sedimentologije i okolišne arheologije, kao i podmorske arheologije i pomorske baštine, te se konstantno razvijaju zahvaljujući toj suradnji, ističe se u priopćenju.
"Pokušali smo putem ove izložbe i pratećeg kataloga predstaviti glavna postignuća arheoloških istraživanja proizašla iz zajedničkog rada ekipa iz jedne i druge države. Svjesno smo odlučili jezgrovito spomenuti ranije radove, već poznate i nerijetko opširno obrađene u stručnoj literaturi, kako bi se usredotočili na novija i tekuća istraživanja", ističe kustosica izložbe Morana Čaušević–Bully u uvodnoj riječi iz kataloga.
Napominje da se izložbom podsjeća na pionirske misije u Saloni sedamdesetih godina usmjerenih na istraživanje kasne antike, a posebice ranokršćanske arhitekture. Devedesetih godina provode se istraživanja episkopalnog kompleksa u Poreču, kao i istraživanja samostana Svete Marije u Balama, koja su "otvorila put tekućim istraživanjima crkvenih i samostanskih kompleksa kvarnerskog arhipelaga", ističe.
Današnja istraživanja na Kvarneru "pristupaju proučavanju spomenika i arhitektonskih kompleksa na vrlo slojevit način, a ta istraživačka misija bila je preteča programa Nacionalne istraživačke agencije pod nazivom Monacorale koji se bavi cijelom hrvatskom obalom", napominje kustosica.
Istraživanja provedena osamdesetih u Istri značajno su pridonijela širenju spoznaja o antičkom gospodarstvu, proizvodnji i eksploataciji prirodnih resursa, a istraživački program koji je iz toga proistekao danas istražuje iznimno bogati građevinski kompleks u Loronu i širi područje djelovanja na Dalmaciju, posebno otok Brač.
Tu je i istraživački program Adriboats, suradnja započela u sklopu istraživanja brodoloma iz uvale Caska na otoku Pagu
Znanstveni su rezultati tih zajedničkih istraživanja, smatra Čaušević-Bully, doslovno nemjerljivi, bilo da je riječ o novim spoznajama o brodograđevnim tehnikama, i to od protohistorije sve do kasne antike, bilo o uvjetima jadranske plovidbe, prirodnim resursima nužnima za brodogradnju, brodskim teretima ili pak o lučkim postrojenjima.
Ti su istraživački programi, osim značajnih znanstvenih spoznaja, omogućili (i još omogućuju) prihvat i daljnje obrazovanje brojnih studenata, umrežavanje istraživača, ali i stvaranje vrlo bliskih prijateljstava, zaključuje Čaušević-Bully.
Organizatori izložbe su Arheološki muzej u Zagrebu i Institut Français.
Kustosi izložbe su Ivan Radman-Livaja i Morana Čaušević-Bully.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
