Gostujuće predavanje o zaštiti baštine predstavnika Ministarstva kulture i medija. Davor Trupković: ZA OBNOVU NAKON POTRESA TREBAT ĆE 20 DO 30 GODINA

snimio Milivoj Mijošek

Na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile jučer je putem online veze održano gostujuće predavanje predstavnika Ministarstva kulture i medija: Davora Trupkovića, ravnatelja Uprave za zaštitu kulturne baštine i Tanje Horvatić, voditeljice službe za pokretnu, etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu. Trupković je govorio o novom zakonodavnom okviru u zaštiti spomenika kulture i obnovi zaštićenih kulturnih dobara oštećenih potresom u Hrvatskoj, dok je Horvatić pričala o kulturnim rutama Vijeća Europe. Kroz predavanje je vodila docentica Nataša Urošević s Interdisciplinarnog studija Kultura i turizam Sveučilišta Jurja Dobrile.

Dugoročno djelovanje

Trupković je između ostalog kazao da su im u kreiranju iskustava nakon potresa u Petrinji i Sisku pomogla iskustva iz Domovinskog rata. Spomenuo je i da u cijeloj Hrvatskoj ima tek nešto više od stotinu konzervatora, desetak puta manje nego što ima komunalnih redara.

Istaknuo je da su razmjeri potresa upozorenje i obaveza za sustavno primarno i dugoročno djelovanje. Nužna je kvalitetna tehnička i protupotresna sanacija, a postoji potreba za cjelovitom, interdisciplinarno promišljenom obnovom Zagreba. Ukupno poboljšanje kvalitete stanovanja podrazumijeva uštedu energije, pristup osobama s invaliditetom, uređenje zajedničkih dijelova zgrada, unutrašnjosti blokova i drugo. Trupković računa da će za obnovu nakon potresa trebati 20 do 30 godina.

Raznolikosti suvremene Europe

Vijeće Europe pokrenulo je program Kulturne rute Vijeća Europe 1987. s ciljem predstavljanja zajedničke kulturne baštine, boljeg razumijevanja europskog kulturnog identiteta te oblikovanja zajedničkog kulturnog prostora. Uz očuvanje prirodne i kulturne baštine program promiče održivi razvoj, obrazovanje, edukativnu i kulturnu razmjenu, a obogaćivanjem kulturne turističke ponude otkriva manje atraktivne i poznate destinacije u kojima potiče kulturni, društveni i ekonomski razvoj.

Kulturne rute u svom djelovanju podržavaju temeljna načela Vijeća Europe: ljudska prava, demokraciju, kulturnu raznolikost i interkulturni dijalog. Svaka ruta predstavlja europske vrijednosti koje su zajedničke najmanje trima državama, a kao rezultat znanstvenog istraživanja multidisciplinarnog tima stručnjaka oslikavanjem europske memorije, povijesti, baštine i identiteta doprinosi interpretaciji raznolikosti suvremene Europe.

Odbor ministara Vijeća Europe 2010. donio je Prošireni djelomični sporazum o kulturnim rutama (EPA) kako bi omogućila bolju suradnju država članica. Sporazum okuplja 34 države članice zajedno s Republikom Hrvatskom, koja mu je pristupila 2016.

Horvatić je spomenula da se na području Europske unije nalazi 45 certificiranih kulturnih ruta, od čega je 14 na području Hrvatske.

Putem različitih tema program potiče svijest o europskoj i hrvatskoj kulturi te potiče njezine građane na promišljanje o svojem naslijeđu, dok uključivanjem lokalnih projekata omogućuje samoodrživost i stvara kulturni kapital. Time je Hrvatska u samom vrhu promicanja svojega nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog nasljeđa u europskom okruženju.