Više puta sam naglašavao da je Severina bila idealan izbor za suvremeno otjelovljenje Salome. Senzualnost, eros, kićenost i pokreti tijela zanosne Salome čine mračnu usuglašenost s odrubljenom glavom Ivana Krstitelja. Prije naše suradnje na ovom ciklusu Severina je izrazila želju kako bi voljela otjeloviti lik Marije Magdalene. Obećao sam da ću joj ispuniti želju

Velika obljetnica 500 godina od smrti Leonarda da Vincija u Hrvatskoj je prošla gotovo nezabilježeno. Ipak, poznati slikar Dimitrije Popović potrudio se da ovih posljednjih dana godine, na izložbi koja slijedi u Zagrebu, podsjetiti na slavnog umjetnika, čiji je opus i njega inspirirao u radovima koji su do sada izlagani u Hrvatskoj i svijetu.

- Kako je uopće nastao vaš opus ”Omaggio a Leonardo” i odakle umjetnički interes baš za velikog Leonarda?

- Interes za renesansne majstore, posebno one talijanske, vidljiv je u mojim ranim radovima, crtežima, kolažima ili objektima nastalim početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U to vrijeme su nastali radovi izravno vezani za Leonarda da Vincija. Uradio sam nekoliko kolaža i objekata s likom Mona Lize i drugih Leonardovih portreta. Na mojim retrospektivama se uvijek izlaže objekt naslovljen ”Dobro jutro Gioconda”.

- Što vas je posebno privlačilo kod Leonarda?

- Ono što me privlačilo kod Leonarda osim tehničkog savršenstva njegovih crteža i slika je izražena binarna opozicija lijepog i ružnog. Obzirom na nadrealizam kao važnu odliku mog likovnog izraza lijepo i ružno su u tom kontekstu značajne kategorije koje su konstantno prisutne u mom radu. Leonardo me također zanimao i kao anatom i njegove studije ljudske anatomije   predstavljaju izuzetno lijepe crteže koji su na mene u mladosti ostavili snažan utjecaj, jer moje bavljenje ljudskim tijelom i poznavanje anatomije neophodno je da bih izrazio smisao teme kojom se bavim.

- Kako je i kada nastao vaš ciklus radova inspiriran Leonardom?

- Moj ciklus radova ”Omaggio a Leonardo” nastao je između 1980-1982. godine upravo kroz poetiku nadrealističkog izraza i potencirao Leonardov smisao za organsko i posebno njegovo shvaćanje smrti koje je bilo u suprotnosti od tada dominantnog neoplatonizma. Dakle radilo se o nizu radova gdje se izražavalo lijepo i ružno u trošnosti tijela kroz transformacije oblika s Da Vincijevih slika. Ti su stari radovi izlagani u Zagrebu, Milanu i Rimu.

- Što donosi izložba koja slijedi u Zagrebu?

- Za završnicu ove jubilarne 500 godišnjice od smrti renesansnog genija priređujem izložbu u Studiju Moderne galerije ”Josip Račić” u Zagrebu koja će biti otvorena 7. prosinca. Na izložbi će dominirati recentni radovi   inspirirani Leonardovim djelima, a bit će izloženo i nekoliko starih radova iz 1982. godine. U nekim kompozicijama kao što je veliki crtež ”Bitka kod Anghiaria” i instalacija ”Tajna posljednje večere” koje se referiraju na čuvena Leonardova djela želio sam naglasiti još jednu majstorovu sposobnost da superiorno vlada klasičnom mirnoćom i dostojanstvenošću kao i violentnom ekspresivnošću formi u prizoru sukobljenih ratnika.

- Često vaše izložbe prate i performansi. Hoće li tako biti i ovaj put?

- Za otvorenje izložbe planiram jedan performans s manekenkom Ivanom Majstorović što će se u frojdovskoj varijanti odnositi na Da Vincijev kompleks majke Katarine, a izložbu sam naslovio ”Božansko i demonsko u Leonarda da Vincija”. Taj je naslov izveden iz suprotstavljenih percepcija toskanskog genija. Božansko je tvorac idealne ljepote, esteta, humanist, apologet ljubavi, pronalazač. Demonsko je to što je optužen za sodomiju, mizantrop, secirao leševe, filozofiju pretpostavljao kršćanstvu. Možda je najbolju definiciju Da Vincija dao Kennet Clark kad je napisao u jednoj studiji, ”Leonardo je Hamlet povijesti umjetnosti koga svaki od nas za sebe mora ponovo stvarati”.

- Surađivali ste i s glamuroznim imenima domaće scene, poput Severine. Kakva je to bila suradnja, imate li i danas još neke kontakte sa Severinom?

- Suradnja sa Severinom mi je ostala u lijepom sjećanju. Više puta sam naglašavao da je Severina bila idealan izbor za suvremeno otjelovljenje Salome. Rekao sam joj što želim izraziti u ciklusu radova inspiriranih novozavjetnom fatalnom plesačicom. Uvjeren sam da je taj lik izvrsno utjelovila. Glamurozno slavlje na dvoru kralja Heroda koji slavi rođendan s visokim uzvanicima što klimaks dobiva u Salominom zanosnom plesu, jest neka vrsta biblijske estrade.

- Kako se u sve to uklopila Severina i postoje li novi planovi za suradnju?

- Senzualnost, eros, kićenost i pokreti tijela zanosne Salome čine mračnu usuglašenost s odrubljenom glavom Ivana Krstitelja. Prije naše suradnje na ovom ciklusu Severina je izrazila želju kako bi voljela otjeloviti lik Marije Magdalene. Obećao sam da ću joj ispuniti želju. Kako se niti jedna tema ne iscrpljuje jednim ciklusom moguću novu Magdalenu sa Severinom vidim u drugačije koncipiranim kompozicijama od onih iz starog ciklusa. Čujemo se telefonom s vremena na vrijeme. Trebao sam biti Severinin gost u jednoj emisiji HTV-a ali sam u to vrijeme bio poslovno u Crnoj Gori.

- Dugo godina surađujete s Božom Biškupićem, možda najuspješnijim ministrom kulture kojeg smo imali, a sada je izdavač najnovije monografije koja donosi presjek cjelokupnog vašeg stvaralaštva?

- Opće je mišljenje da je Božo Biškupić bio najbolji ministar kulture. Njegov istančan smisao za umjetnost i oštroumnost čine ga posebnom osobom. Svojim je radom i angažmanom puno zadužio hrvatsku kulturu. Njegova bibliofilska izdanja knjiga i grafičkih mapa nalaze se u domaćim i svjetskim grafičkim zbirkama. Surađujemo dugi niz godina, od 1976. kada mi je kao mladom umjetniku ukazao povjerenje i uvrstio u čuvenu ediciju ”Surla”, bibliofilskih, pjesničko grafičkih izdanja ”Zbirke Biškupić”. Božo Biškupić je bio urednik moje prve monografije koju je 1980. godine izdala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Tada sam imao dvadeset devet godina.

Povezane vijesti

• Severinini odvjetnici predali dvije žalbe na presudu: Popović neće smjeti dijete odvesti iz Hrvatske?
• SEVERINA PREKRŠILA POLICIJSKI SAT U BEOGRADU "U iščekivanju susreta sa sinom nije ni čudo da je izgubila iz vida stroga ograničenja kretanja"
• SEVERINA ZAVRŠILA NA POLICIJI Ispitivali su je gotovo dva sata, doznajte zašto