Izložba Baština odozdo - Drežnica: tragovi i sjećanja, koja je postavljena u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, vraća na pravo mjesto povijest koja je prekinuta prije nekoliko desetljeća, ocijenila je u utorak povjesničarka umjetnosti iz kolektiva WHW Ana Dević.

Dević je to rekla na prvom od tri predavanja koja čine preteći program izložbe otvorene kao rezultat međunarodnog istraživačkog projekta koji se izvodi od 2019. godine.

Projekt je usmjeren na suvremenu povijest i baštinu drežničkog kraja, koji je bio jedno od ključnih poprišta partizanske borbe u Drugom svjetskom ratu. 

Okrugli stol, „Mediji otpora - kulturna proizvodnja u NOB-u“, na kojem je još sudjelovala kustosica i teoretičarka umjetnosti Mirjana Dragosavljević iz Beograda, istaknuo je da je umjetnost u partizanskoj borbi prešla svoje granice i stopila se sa životom, te je proširila granice nizu područja društvenog života  nakon rata.

Premda Hrvatska ima iznimno važno i bogato povijesno nasljeđe Drugog svjetskog rata, ono je sustavno uništavano i svi koji se bave njegovim istraživanjem znaju da ne mogu imati institucionalnu podršku i da se moraju suočiti sa mnoštvom prepreka, rekla je Ana Dević.

Sve što su bila remek djela, devedesetih su „postala“ smeće. Tek nakon 20 godina se vraćamo povijesti, kazala je kustosica i povjesničarka umjetnosti Ana Dević.

Tribini je prethodio obilazak izložbe uz vodstvo dva od tri autora: Sanje Horvatinčić i Luje Parežanina. 

Cilj izložbe nije bio da se dade povijesni pregled Drugog svjetskog rata u drežničkom kraju, nego da se pokaže kako funkcionira naše sjećanje, a s njim i društvena briga prema prošlosti, kazao je Parežanin.

Izložba započinje predstavljanjem slojevitosti memorijalnih krajolika Drežnice kroz prikaz nekadašnjih i suvremenih pristupa mapiranju baštine. Potom otvara četiri tematske "sonde", povezane s lokalitetima na kojima su vršena arheološka istraživanja.

To su „Radikalna skrb“, „Mediji otpora“, „Rat kod kuće“ i „Skrovište“. Svaka izložbena cjelina sastavljena je od arheoloških predmeta, fotografija, memoaristike i oralnih izvora, kao i znanstvenih rezultata interdisciplinarnog istraživanja.

Izložba potiče na kritičko promišljanje dominantnih baštinskih praksi, ujedno otvarajući nove obzore razumijevanja baštine kao afektivnog sredstva bavljenja suvremenim društvenim problema, kazala je Sanje Horvatinčić. 

Temeljni pristup je arheologija, ali ona se ne bavi probranim artefaktima nego svim običnim svakodnevnim predmetima koji nam daju uvid u povijest. Cijeli rad se temelji na suradnji s lokalnom zajednicom, kazao je Parežanin.

U petak, 9. rujna bit će održan drugo okrugli stol: „Archeology for the Future: A guided tour to the exhibition“. Pored trećeg autora, – Ruia Gomesa Coelha sa Sveučilišta Durham u Velikoj Britaniji, sudjelovat će Sara Simoes  iz Centra za arhaeologiju Lisabonskog sveučilišta i Iva Stojević iz École Normale Supérieure iz Lyona. Rui Gomes Coelho će također održati stručno vodstvo izložbe prije okruglog stola.

Subota, 10.rujna bit će održan posljednji okrugli stol: „Prošireno polje sjećanja - Materijalnost, baština i modaliteti društvenog pamćenja“, na kojem će govoriti Aleksandra Berberih Slana iz Muzeja grada Zagreba, Marijana Hameršak s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i Aneta Vladimirov iz Srpskog narodnog vijeća.

Povezane vijesti

• Matijašić: Zanima me antičko razumijevanje pojma povijesti
• Znanje o ljudskoj genetici kroz povijest