M. SARDELIN
Punih 48 godina je prošlo od otvaranja tvornice Digitron u Bujama, perjanice sjeverne Istre koja je izrasla u lidera u tehnološkom napretku o kojem se danas govori s nostalgijom.
Otvorenjem izložbe u Galeriji Orsola u Bujama na Noć muzeja, a ujedno i godišnjici otvaranja tvornice, pokrenuta je lavina emocija među građanima Buja, bivših radnika i onih mlađih koji Digitron doživljavaju kroz priče starijih.
Izložbu je otvorila realizatorica i kustosica projekta Tanja Šuflaj s bujskim gradonačelnikom Fabriziom Vižintinom, Rosannom Bubola, ravnateljicom bujskog Pučkog učilišta i nekadašnjim djelatnicima Digitrona. Nije se radilo o klasičnom otvorenju izložbe, već o pogledu u ponosnu prošlost Buja. Šuflaj se zahvalila svima koji su sudjelovali u projektu "Digitron utopija" i u osmišljavanju Noći muzeja u Bujama.
- Igrom slučaja otvaramo izložbu upravo na dan osnivanja Digitrona prije 48 godina, 1. veljače 1971. godine. Ovom izložbom htjeli smo proživjeti najbolje godine Digitrona uz fotografije, arhivski materijal i slično. Također, možete pogledati dokumentarni film iz tog vremena. Izložba ne bi bila moguća bez dragocjene pomoći brojnih dragih ljudi, svih onih koji su donirali i posudili eksponate, slike i ostalo. Sve je to lijepo dizajnirala Tea Štokovac, a velika zahvala ide Gradu Buje na financijskoj pomoći, kazala je Šuflaj.
Gradonačelnik Vižintin sa zadovoljstvom je kazao da se projekt neće ugasiti jer zaslužuje mjesto u muzeju sa stalnim postavom. Ne štedeći riječi koliko ponosa toliko i ljutnje, Vižintin je ukratko iznio što je Digitron nekad bio i što je nažalost od njega ostalo.
- Izuzetna mi je čast ugostit vas u tako velikom broju i pokazat vam, podsjetit vas na ono što se u Bujama nekad stvaralo. Nekada, u 70-im, Buje je bila tehnološka perjanica Europe, prvi smo proizveli kalkulator u Europi i bili smo glavni igrači na svjetskom tržištu. Toga se želimo sjećati, a želimo pokazati da nam nije svejedno. Time potičemo razmišljanje na ono što smo nekada radili i imali, trebali bismo to zadržati za budućnost. Ovim projektom muzeja nismo gotovi, želimo napraviti multimedijalnu projekciju i povijesni prikaz cijele priče, da pokažemo mlađim naraštajima kako smo nekada na svom području bili glavni, naveo je Vižintin.(Mateo SARDELIN)