Niti ove godine nije zaboravljena poveznica između Hrvatske i Brazila, odnosno hrvatske iseljeničke zajednice o kojoj prof. Milan Puh, najzaslužniji za održavanja ovih dana u Puli, predano piše te koju je ponovo predstavio u najnovijoj knjizi naslovljenoj "Hrvatska u Brazilu nakon 1941.: treća faza useljavanja"

Ovogodišnji Brazilski dani u Puli trajali su od 4. do 6. rujna i donijeli su raznolike programe u Gradskoj knjižnici i čitaonici te u Domu hrvatskih branitelja, gdje je održan i gastronomski program. Riječ je o sedmom izdanju ove manifestacije.

Silvio Pletikos

Niti ove godine nije zaboravljena poveznica između Hrvatske i Brazila, odnosno hrvatske iseljeničke zajednice o kojoj prof. Milan Puh, najzaslužniji za održavanja ovih dana u Puli, predano piše te koju je ponovo predstavio u najnovijoj knjizi naslovljenoj "Hrvatska u Brazilu nakon 1941.: treća faza useljavanja".

Predstavljanje je održano u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika. Između ostalog, na predstavljanju je bilo govora i o Silviju Pletikosu, slikaru porijeklom iz Istre koji od 1961. živi i stvara u Brazilu gdje je postao važan umjetnik i kulturni djelatnik.

Silvio Pletikos slabo je poznat u svojoj domovini i svome zavičaju, a predavao je likovni u školama u Vodnjanu i u Fažani, te likovni uz još neke predmete u školi u Juršićima. Bilo je to početkom pedesetih godina prošloga stoljeća. Bavio se slikarstvom od rane mladosti, te potom i kroz cijeli život. Sada ima 95 godina, te o njemu se i dalje u zavičaju ne zna puno.

"Puno više rezultata, ako idemo preko interneta nešto tražiti o njemu, ima na brazilskim web-stranicama nego na hrvatskim, gdje je praktički nepoznat", kazao je Milan Puh.

Puh se osvrnuo na različite faze iseljavanje te veza između Hrvatske i Brazila, ističući kako su se pojedine obitelji vraćale iz Brazila put Hrvatske, nadajući se da će u domovini naići na bolje uvjete života, a neki su se onda, ne nalazeći to bolje stanje, ponovno vraćali u Brazil. Priča ima puno, kazao je Puh, i vrlo su različite i složene.

Puhu je Brazil već devet godina druga domovina, tu predaje na sveučilištu u Sao Paolu metodiku portugalskog jezika i akademsko podučavanje, a hrvatski jezik uči naše iseljenike, odnosno podučava njihove nasljednike u dva kluba.

Neki iseljenici dosta dobro znaju hrvatski, iako je riječ o trećem koljenu jer se kod kuće oduvijek njegovao taj jezik, dok su drugi potpuno zanemarili hrvatski jezik u miješanim brakovima i nisu ga prenijeli na mlađe naraštaje, naveo je Puh ističući da se u raznim zajednicama može učiti hrvatski jezik.

Masovno doseljavanje

Prvo masovno doseljavanje hrvatskog stanovništva u Brazil počelo je negdje u prvoj polovici 19. stoljeća. Veliki val iseljenika otišlo je put Brazila nakon Drugog svjetskog rata, a nisu bila rijetka niti iseljavanja povezana obiteljskim i rodbinskim vezama, kao i mjestom iseljavanja, tako da su se cijele mikroregije tu selile.

Ove će se godine Dani Brazila, kako je rekao Puh, održavati i u Crnoj Gori.

Puh se osvrnuo i na povezanost Pule, odnosno Istre i Brazila u novije doba, kada je kantautorica koja promiče ljepotu labinjonskoga Elis Lovrić imala čast da nastupi pred brazilskom publikom, a iz toga je nastao i prijevod, odnosno prepjev njezinih pjesama s labinjonskog na brazilski portugalski, što je prvi put da se radi o takvom prijevodu.

Povezane vijesti

• BRAZILSKI DANI U PULI: Brazil nije samo zemlja nogometa, karnevala i sambe
• Iskustvo triju Brazilki useljenica: U HRVATSKOJ JE SVE LAKŠE I JEDNOSTAVNIJE
• Brazilski film u kinu Valli