Bogata knjižnična građa akademika Jelčića darovana HAZU

(Hina/EPA)

Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) darovana je knjižnična građa Antuna Dubravka Jelčića u kojoj je 6057 knjiga, a koristit će ju Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi gdje će se knjige smjestiti u Spomen-sobi tog istaknutog akademika.

HAZU je objavio kako je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt u utorak potpisao darovni ugovor sa Zrinkom Jelčić kojim je ona Akademiji darovala knjižničnu građu svog oca.

Akademik Antun Dubravko Jelčić (Požega, 1930.- Zagreb, 2020.) diplomirao je 1956. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1974. doktorirao disertacijom o Josipu Kosoru i autohtonosti ekpresionizma u hrvatskoj književnosti.

Od polovice pedesetih radio je kao srednjoškolski profesor, potom dramaturg Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, a od 1960. do 1993. je bio asistent, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Institutu za književnost HAZU

Za redovitog člana Akademije, u Razredu za književnost, izabran je 1992., a od 1983. bio je član suradnik. Od 1998. do 2003. bio je tajnik Razreda za književnost, a od 2004. do 2010. član Predsjedništva HAZU. Bio je i urednik Akademijinog časopisa Forum. Od 2010. do smrti bio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi.

Od 1990. do 1992. bio je potpredsjednik Matice hrvatske, a od 1995. do 1999. zastupnik HDZ-a u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora.

Kao književnik, znanstvenik, publicist, bibliograf i urednik, akademik Jelčić objavio je nekoliko stotina znanstvenih, stručnih i literarnih radova, od kojih su većina skupljeni u tridesetak samostalnih knjiga, podsjećaju iz HAZU.

Najvažnija djela su mu August Šenoa njim samim (1966.), Hrvatski narodni i književni preporod (1978.), monografije o hrvatskih književnicima objavljene 1984.: Šenoa, Kranjčević, Matoš, Preporod književnosti i književnost preporoda (1993.), Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne (1997. i 2004.), Hrvatski književni romantizam (2002.), 100 krvavih godina: XX. stoljeće u hrvatskoj povijesti: eseji, polemike, epigrami (2004.) te Hrvatska književnost i pravaštvo (2011).

Među ostalim, bio je urednik biblioteke Izbor u Nakladnom zavodu Znanje, biblioteke Vijenac u Nakladnom zavodu Matice hrvatske, uredio je nekoliko svezaka u kritičkim izdanjima sabranih djela Tina Ujevića, Antuna Gustava Matoša, Vladimira Nazora i Antuna Branka Šimića.

Na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predavao je kolegij Hrvatski nacionalni identitet, a 2016. dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.