Elvis Lenic, Brod
Izložbeno će manifestacija zauzeti tri geografski odvojene, ali tematski međusobno povezane cjeline: Labin s DKC Lamparnom i rudarskom Rašom funkcionirat će kao polazišna točka i svojevrsno središte Bijenala iz kojeg se razvija u druge gradove – Opatiju, Pulu, Rijeku i Vodnjan. Zbog velikog broja izložbenih lokacija, njih čak 14 u šest gradova, otvorenje 3. Bijenala industrijske umjetnosti trajat će dva dana - 9. i 10. listopada, ističu iz LAE-a XXI
"Ride Into the Sun – Ravno u Sunce" naslovna je tema 3. Bijenala industrijske umjetnosti, koji će se od 10. listopada do 21. studenog održati u Labinu, Opatiji, Puli, Raši, Rijeci i Vodnjanu s pratećim programima na Cresu ("Dock culture" autorice Bojane Vuksanović) i u Krapnu. Otvorenje je uz radove 66 domaćih i međunarodnih umjetnika zakazano za 9. i 10. listopada.
Suvremene umjetničke prakse
Bijenale industrijske umjetnosti manifestacija je suvremenih umjetničkih praksi koju je osnovao umjetnički kolektiv Labin Art Express XXI, a ovogodišnju manifestaciju su kurirali Branka Benčić, nezavisna kustosica i umjetnička voditeljica APOTEKE – Prostora za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, Gerald Matt, direktor Umjetničkog instituta u Beču i bivši direktor Kunsthalle Beč te Christian Oxenius, nezavisni kustos i voditelj istraživanja u Međunarodnom udruženju bijenala (IBA – International Biennial).
- Izložbeno će manifestacija zauzeti tri geografski odvojene, ali tematski međusobno povezane cjeline: Labin s DKC Lamparnom i susjednom, rudarskom Rašom funkcionirat će kao polazišna točka i svojevrsno središte Bijenala iz kojeg se razvija u druge gradove – Opatiju, Pulu, Rijeku i Vodnjan. Zbog velikog broja izložbenih lokacija, njih čak 14 u 6 gradova, otvorenje 3. Bijenala industrijske umjetnosti trajat će dana - 9. i 10. listopada, ističu iz LAE-a XXI.
Naslov ovogodišnjeg izdanja "Ride Into the Sun – Ravno u Sunce" preuzet je od istoimene pjesme legendarnih njujorških glazbenika Velvet Underground, te po riječima kustosa "utjelovljuje imanentnu težnju za boljim svijetom i životom koja se može završiti ugodnim snom o suncem obasjanoj Arkadiji, miroljubivom i prosperitetnom društvu idiličnog života ili noćnom morom paklenog svijeta prepunog ljudskih i prirodnih katastrofa. U ovom trenutku velike društvene regresije koja obilježava europski i širi internacionalni kontekst, 3. Bijenale industrijske umjetnosti otvara pozicije promišljanja novih horizonata koji će nadrasti atmosferu fragmentacije i osjećaj gubitka nade."
Umjetnici iz cijelog svijeta
Umjetnici koji će izlagati na 3. Bijenalu industrijske umjetnosti su: Matthew Barney, Filip Borelli, Ben Cain, Jasmina Cibic, Teresa Cos, Christopher Cozier, Boris Cvjetanović, Dušica Dražić, Wim Janssen, Igor Eškinja, John Ford, Jeanno Gaussi, Nikolaus Geyrhalter, Helidon Gjergji, Krešo Golik, Tina Gverović, Scott Hocking, William E. Jones, Jelena Jureša, Mary Reid Kelley & Patrick Kelley, Guido Kucsko, Kuehn Malvezzi – Office KGDVS – Guido Jan Bral, Robert Kuśmirowski, Ana Kuzmanić, Lina Lapelyte – Vaiva Grainyte – Rugile Barzdžiukaite, Claudia Larcher, Paul Albert Leitner, Elvis Lenić, Silvio Lorusso, Marko Lulić, Basim Magdy, Ursula Mayer, Metal Guru, Hana Miletić, Antun Motika, Bojan Mucko, Alban Muja, Gülşah Mursaloglu, Damir Očko, Marina Orlić, Prabhakar Pachpute, Rupali Patil, Marek Piwowski, Agnieszka Polska, Theo Prodromidis, Tanja Prušnik, Godfrey Reggio, Rimini Protokoll, Maruša Sagadin, Dragana Sapanjoš, Toni Schmale, Stefania Strouza, Jacques Tati, Bert Theis, Nikolas Ventourakis, Mun.
Organizatori najavljuju da će se izložbe u Labinu (DKC Lamparna, Gradska knjižnica, Narodni muzej Labin, Teatrino, Kino Labin) i Raši (crkva Sv. Barbare, bivša rudarska menza i bivša tvornica 25. Maj) baviti mogućnostima materijalizacije utopije Podzemnog grada kao prostora potencijala u doba snažnog utjecaja deindustrijalizacije. Izložbe u Puli (Augustov hram, Galerija Amfiteatar, Povijesni i pomorski muzej Istre), bavit će se odnosom politike i estetike, antičkim naslijeđem grada i turizmom, položajem filmske industrije kao aparatusa moći, kao i deindustrijalizacijom u vidu propale brodograđevne industrije. Izložba u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer u Opatiji zaokupljena je raznim aspektima odnosa turističke industrije i suvremene kulture, a uključivat će i projekcije arhivskih filmova o počecima i razvoju hrvatskog turizma.
Dok se jednodnevnim izložbeno-glazbenim programom u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, 10. listopada, želi upozoriti na još uvijek neriješeno pitanje pristupačnosti većini muzejskih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, dvije izložbe Bijenala biti će postavljene i u riječkom tunelu te u vodnjanskoj Apoteci.
Trikotaža Arena, Uljanik…
Napominju i da je značajan broj umjetničkih radova produciran posebno za 3. Bijenale industrijske umjetnosti tijekom umjetničkih rezidencija autor/ica 2019 i 2020. godine, a "svi će radovi zajedno činiti kompleksnu konstelaciju koja se bavi propitivanjem odnosa između umjetnosti i društva, s naglaskom na povijesnoj, kulturnoj, društvenoj i političkoj specifičnosti gradova u kojima će se odvijati. U labinskoj Lamparni, u sklopu projekta "Društveno-kulturni centar Lamparna", kojeg sufinancira EU iz Europskog socijalnog fonda, su tako svoje nove radove razvijali umjetnici: Hana Miletić, Theo Prodromidis, Tina Gverović, Ben Cain, Claudia Larcher, Paul Albert Leitner, Ana Kuzmanić, Nikolas Ventourakis, Dragana Sapanjoš i Stefania Strouza.
Tako se primjerice Hana Miletić, zagrebačka umjetnica koja živi u Bruxellesu, u svom radu bavi pitanjima reprezentacije i društvene reprodukcije povezujući medije fotografije i tkanja. Za 3. Bijenale producirala je rad većeg formata u tehnici tekstila Materials (Arena, Pula) koji se temelji na fotografiji trenutnog popravka prozora bivše zgrade Modne trikotaže Arena u Puli koji je autorica dokumentirala tijekom posjeta bivšoj tvornici u ljeto 2019. godine. Istu tehniku i format koristila je umjetnica Tina Gverović, čiji je rad 2017. izlagan u hrvatskom paviljonu na 57. venecijanskom Bijenalu, u svom novom radu "Studije za bolje novosti – u pokretu".
Izdvojimo i rad austrijskog fotografa Paula Alberta Leitnera "I see Always Strange Things as a Stranger", koji je u potpunosti produciran u Istri, a bavi se utjecajem turizma na svakodnevni život ljudi i promjene njihovog životnog stila, kao i njegove društvene i političke posljedice.
Grčki umjetnik Theo Prodromidis svoje je umjetničko istraživanje temeljio na labinskom štrajku rudara 1921. godine, koji je ubrzo prerastao u, smatra se, prvu antifašističku pobunu na svijetu te je taj događaj povijesno povezao s borbama suvremenih društvenih pokreta protiv eksploatacije okoliša u područjima poput Epira i Skouriesa u Grčkoj i Canakkaleau Turskoj.
Domaći umjetnik Elvis Lenić, u svom video radu "Brod" bavi se sudbinom teške industrije u tranzicijskim uvjetima kroz temu propalog pulskog brodogradilišta Uljanik koji je poslužio kao postapokaliptični filmski set. Uljanik je i tema rada umjetnice Marine Orlić. Njeni tekstilni kolaži "Untitled/Uljanik" nastali su od "odbačenih dijelova odjeće, krojačkih ostataka i drugih tekstilnih fragmenata, a nadahnuti su narodnom tradicijom, srednjovjekovnim tapiserijama, indijskim i japanskim tehnikama veza, kao i minulim ili postojećim vantekstilnim estetikama poput minojskih freski, rimskih mozaika i kuhinjskih zidnjaka iz 19. stoljeća".
- Albanski umjetnik Helidon Gjergji u svom participativnom radu "My Letter to the Mayor" surađuje s pulskom zajednicom slabovidnih te putem pisama koje će članovi uputiti gradonačelniku Pule o svojim potrebama, zabrinutostima i osobnim iskustvima želi javnoj sferi prikazati njihove političke vizije, učiniti da se njihov glas čuje te im dati priliku da se stupi u dijalog sa širom javnošću, najavljuju organizatori.
Izdvajamo i rad autorskog tima kojeg čine Lina Lapelyte, Vaiva Grainyte, Rugile Barzdžiukaite, koji će se predstaviti diskurzivnim izvedbenim razgovorom o njihovom radu Sun & Sea (Marina), dobitniku Zlatnog lava s prošlogodišnjeg venecijanskog bijenala.