REZIME GODINE
Više sredstva za kulturu, (simbioza?) s umjetnom inteligencijom i klimatske promjene
Sezona velikih koncerata u Areni (Arhiva Glasa Istre)
Početak svake (nove) godine neminovno donosi i zadatak sažimanja ostvarenja u protekloj godini. Što nije niti malo lako, nekada se od šume događaja ne vidi stablo, uvijek postoji bojazan da se zaboravi na nekoga, na nešto, a niti jedan pregled ne može biti u potpunosti objektivan, uvijek postoji mogućnost da se nešto predvidi ili ne objasni kako treba.
Najvažnije je financirati mlade
Bila je to, sveukupno, ne pretjerano laka godina, a posebno je kraj godine bio prilično težak, uz tragedije koje su zavile cijelu zemlju u crno. A u tom tonu nastavilo se i početkom ove, tek rođene godine, s lošim vijestima iz bliže i šire okolice.
Protekla je, 2024. godina bila i godina izbora, nikada nismo toliko izlazili na glasanje, bila je to i godina izbora u Americi, što je, uzročno-posljedično važno i za ostale, za cijeli svijet, a u godini pred nama očekuju nas lokalni izbori, znači za očekivati je da će uskoro političari početi iskakati iz paštete.
Pamtit ćemo i 2024. godinu po rekordnim ljetnim vrućinama, prognostičari najavljuju još jedno dugo toplo ljeto, a klimatske su promjene sve izražajnije i prisutnije, nisu više (tek) misaona imenica.
Dakako, ljeto su karakterizirale i velike gužve, cijene koje skaču, virus korone, odnosno koronavirus je, vrlo vjerojatno pobjegao iz laboratorija, a juha od šišmiša nije, navodno, ipak ništa kriva. Znači, tresla se brda, rodio se (šiš)miš, ili niti ne. No, svjetski znanstvenici kažu da, ako i kada će se opet desiti neko zlo, da to neće biti od virusa, nego od bakterija. Kakogod, dosta o tim temama, bilo ih je i previše.
I u cjelokupnom tom okruženju, tu je i kultura. Lijepa vijest u svemu tome je da je Istarska županija povećala sredstva za kulturu, a u proteklih pet godina, iz godine u godinu dodjeljuje se sve više sredstva upravo za kulturu, za poticanje raznih vidova stvaralaštva i umjetnosti.
Radi se dosta i na tome, kako je rekao pročelnik Torbica, da mladi dobiju sredstva i krenu u nove projekte. A upravo je mlade najvažnije financirati, dati im potporu, vjetar u leđa da krenu realizirati svoje projekte, po mogućnosti što dugoročnije.
Godinu je obilježilo i 30., jubilarno izdanje Sa(n)jma knjige u Istri uz čak 108 programa i premda nije bilo jedne glavne zvijezde, bio je prisutan niz vrsnih intelektualaca, a strip je i ove godine bila jedna od tema, odnosno (pod)tema, uz mikrokozmose, dakako.
Zanimljive su teme predstavili i autori iz Istre, odnosno vezani uz Istru, poput Egidija Ivetića s njegovim vrlo kvalitetnim, a i naglašeno estetski lijepim knjigama o Mediteranu, ali i o Jadranu. Kao o moru koje spaja, a ne razdvaja, donoseći toliko podataka o kulturi, civilizaciji, jezicima, povijesti, geografiji, geologiji, biologiji, interdisciplinarno štivo koje je i lako za čitanje.
Igor Grbić pojavio se dvjema knjigama - od čega prvim romanom, a njegova "Istarska freskočašća" daju drukčiji pogled na istarsku kulturnu baštinu. Eric Ušić nastavlja s vrlo zanimljivom i isto tako vrlo stručno obrađenom temom grafita koji pokazuju brojne povijesne perspektive i zbivanja u Istri na drukčiji način.
Baština
Intelektualci koji su gostovali na Sa(n)jmu komentirali su kako je za mnoge probleme današnjice, ne samo u nas, nego i u svijetu, izostao odgovor akademske zajednice, koja se nije očitovala ni o čemu, a da su posebno tihi bili u doba koronavirusa i lockdownova. Te da je u brojnim drugim slučajevima izostala reakcija intelektualne zajednice, koja bi trebala biti prva koja progovara o svim relevantnim temama, ali i najglasnija, najargumentiranija.
O tome može li doći do kvalitetnog spoja, simbioze kulture i turizma, govorio je i na predstavljanjima sa(n)jma Ivan Matejčić, povjesničar umjetnosti, dobitnik Nagrade "Krasna zemlja - Meraviglioso paese" za proteklu godinu, ističući važnost očuvanja baštine kao nešto iznimno bitno.
Baštinom, ali na lingvistički se način bavila i Petra Bernarda Blašković, pulska glumica s osječkom adresom koja djeluje u osječkom HNK-u, ali i u cijeloj Istri, surađujući sa zajednicama Talijana i raznim manifestacijama promičući kroz predstave istrovenetski, ali i istriotski, govore koji su zaštićeno dobro Republike Hrvatske od prije par godina.
Milan Rakovac, dobitnik Istriane za životno djelo, jednostavno je u svojim izjavama, radu, toliko svestran, da je nemoguće to svesti pod zajednički tematski nazivnik.
Filmski festival prošle je godine zaživio u novom terminu, uvijek u srpnju, možda tek nešto mrvicu ranije kalendarski, ali zanemarivo ranije, no nije trajao od subote do subote, već od četvrtka do četvrtka, što je bila novost, i što je izazvalo podijeljena mišljenja. No, vidjet ćemo kako će to biti ove godine.
Istra je, nekako tiho, proteklih godina izgubila gotovo istovremeno i Motovunski filmski festival, ali i pićanski Legendfest, manifestacije vrlo važne za kulturu ne samo u Istri, nego i šire, ali i za turizam u tim krajevima Istre, obogaćivanje turističke ponude diljem Istre. I kroz godine, te su manifestacije bile vrlo važne za Istru. Istina, ništa nije vječno ni trajno.
No, osim velikih manifestacija, tu je i čitav niz pojedinaca koji vrijedno rade na brojnim projektima, kao i niz udruga, društava i drugih.
Recimo da će u ovoj godini časopis "Nova Istra" obilježiti svoj 30. rođendan, a radi se o časopisu Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika koji je kroz godine vrlo aktivan - osim organiziranja već tradicionalnih Pulskih dana eseja, manifestacije za književnost za mlade Kod Marula, ima vrlo bogatu književnu produkciju te iz godine u godinu objavljuje brojne naslove, potičući zavičajne autore, one mlade, ali i književnost u prijevodu te kulture u doticajima.
Malo je izdavača u Istri koji djeluju kontinuirano, što nije bilo slučaj prije desetak i više godina, no mnogi su prestali s radom kroz godine.
Arena je bila u znaku velikih koncerata. Nastupili su tu Dua lipa, Avril Lavigne, Simple Minds, Lenny Kravitz, Duran Duran, Doris Dragović, Jason Derulo i Andrea Bocelli, koji je čak u dvije večeri ispunio Arenu do te mjere da ne bi više niti igla stala unutra. Mnogi Puljani i ne samo kazali su da su ove godine imali u Areni koncert života - bio to Simple Minds ili Lenny ili pak Duranovci, dok su drugi istaknuli da je sve to lijepo i divno, ali da bi bilo ljepše i efektnije da su primjerice Duranovci nastupili prije dvadesetak i nešto više godina.
Malo rimsko kazalište bio je pozornica za nekoliko događaja iz domene klasične glazbe, ali ne samo, nastupio je tu i Laibach, no ovu je pozornica pomalo pratila i nestabilna vremenska prognoza, tako da su neka događanja izvedena na drugim lokacijama. Protiv vremena ipak (za sada) još uvijek ne možemo ništa.
Hvalevrijednih je koncerata, kao i svake godine, bilo u porečkoj Eufrazijani, na trima rovinjskim festivalima, aktivno je bilo i u sjevernoj te u središnjoj Istri, a zanimljivi su se sadržaji održavali i u malim sredinama.
U posljednje se vrijeme sve više govori i o tome kako će umjetna inteligencija zamijeniti vrlo brzo i prevoditelje te da su zato, svugdje u svijetu, cijene prevoditelja i prevođenja sve niže. Hoće li umjetna inteligencija zamijeniti cjelokupnu umjetnost, kako, kada i na koji način, hoće li biti tek dodatna potpora, koristan alat ili će negativno djelovati - živi bili pa vidjeli.
Brojne mogućnosti
U nadi da će 2025. biti bolja, zdravija i uspješnija. Dobrih želja je uvijek puno, no put do njihove realizacije nije uvijek ni lagan ni jednostavan. Nova godina, poput lista bijelog, praznog papira donosi brojne mogućnosti, no što će se moći iskoristiti, realizirati, to je već druga stvar, drugo pitanje.
Što se tiče događanja na svjetskoj razini, polemika oko dodjela važnih nagrada iz područja kulture uvijek ima, a i tko bi svima udovoljio.
Sanremo nije više što je nekada bio - kada je bio isključivo festival kancone i dobrog raspoloženja, i to neminovno se promijenio, jer treba slijediti aktualni trenutak, pa je stoga ovdje prisutno i sve više ne glazbenih programa i sadržaja. Kada smo kod Sanrema, istaknimo i pobjedu 13-godišnje pulske talentirane pjevačice Zoe Šestan sa Sanremo juniora, mlađeg brata popularnog, velikog Sanrema.
Vraćajući se na festivale i događanja, sve se više ističe važnost da moraju korespondirati s aktualnim trenutkom. Umjetnost to sve više mora činiti, to se od nje i traži. Još jedno opće mjesto.
Općih mjesta, čini se, sve više i više u svim segmentima javnog i ne samo života. Čita se sve manje, a drugi pak podatci vele da su se samo promijenile platforme čitanja. A društvene mreže pomažu. Ili odmažu. Ili su pak platforma za pisanje. Pa i za rješavanje kompleksa i frustracija. Sve s mjerom.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
