(Foto: Osobna arhiva)
U samome središtu grada, ispod Kaštela, već punih 75 godina, djeluje Sveučilišna knjižnica.
Ministarstvo kulture Narodne Republike Hrvatske i Komitet za naučne ustanove, Sveučilište i visoke škole donijelo je 21. prosinca 1949. godine Rješenje o osnivanju Naučne biblioteke u Puli s ciljem pomaganja znanstvenog rada i prikupljanja građe koja se odnosi na Istru. Tu misiju Knjižnica obavlja i danas.
Kako u vrijeme njezina osnutka u Istri nije bilo školovanih knjižničara, temeljem novog Rješenja Komiteta za naučne ustanove, Sveučilište i visoke škole, izdanog 27. prosinca 1949. godine, na rad u Naučnu biblioteku upućen je Šime Jurić, knjižničar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, »da do daljnjega vrši dužnost njezinog privremenog rukovodioca« sa zadaćom organiziranja djelatnosti novoosnovane knjižnice. Njegovim dolaskom knjižnica je u siječnju 1950. godine započela s radom. Šime Jurić obavio je odličan posao i na toj je dužnosti ostao do kraja iste godine. Nakon njega - također privremeno - postavljene su knjižničarke iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK-a): Vjera Bendiš te nakon nje Vera Mrakovčić. Tek je u ožujku 1954. godine knjižnica dobila prvog direktora s područja Istre. Bio je to Vitomir Ujčić (Pazin, 1910. – Pula, 1999.) koji je na toj funkciji ostao do 1966. godine.
- Prilikom osnutka Naučna je knjižnica zbog povijesnih okolnosti imala vrlo mali broj knjiga na hrvatskom jeziku. S vremenom je taj fond, a zahvaljujući različitim načinima nabave, narastao na više od 400 tisuća knjiga, oko 8 tisuća naslova časopisa te više od 2.800 naslova novina. Knjižnica posjeduje Zbirku starih i rijetkih knjiga i rukopisa od 200 svezaka knjiga. Najstarije su četiri inkunabule od kojih je najstarija Biblija tiskana u Veneciji 1483. te kodeks na pergameni »Translatio Beate Euphemie«, rukopis iz druge polovine 15. stoljeća bogato ukrašen minijaturama. Bogat fond Knjižnice čini građa Pokrajinske knjižnice Istre (Biblioteca provinciale dell’Istria), Carske i kraljevske Mornaričke knjižnice (K.u.k. Marine Bibliothek), knjižnice pulskog Mornaričkog kasina (Marine – Kasino Bibliothek), Gradske knjižnice (Biblioteca Civica) te ostavštine - rukopisi, partiture, knjige poznatih Istrana – Pietra Kandlera, Antonija Smareglie, Mije Mirkovića i drugih. Do 1979. godine knjižnica obavlja sveučilišnu funkciju, a 2006. postaje dio novoosnovanog Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, vele knjižničarke Sonja Brhanić i Ornela Žerić.
Puležani se teško odriču ustaljenih naziva zgrada, ulica i ustanova, pa tako i danas velika većina građana Sveučilišnu knjižnicu zove Naučna.
Iako djeluje u sklopu Sveučilišta, članovi knjižnice nisu samo studenti. Knjižnica je riznica otvorena za sve željne znanja te će i dalje »dijeliti svoje blago« svakome tko u njega želi zaviriti, kako vele knjižničarke.
Prolazeći kroz razne društvene, kulturne i tehnološke promjene knjižnica se dobro prilagođavala, a ponekad i bila predvodnik tih promjena. Naime, knjižnica je velikim slovima upisana u hrvatsku povijest informatike i interneta. Malo je poznato da je upravo iz Naučne knjižnice, sada već daleke 1989. godine, uz pomoć Dijaloga, poslana prva elektronička poruka iz Hrvatske u Kaliforniju, a kasnije i prvi e-mail u Maribor.
Knjižnica nastoji držati korak s digitalnim dobom. Onoliko koliko to materijalne mogućnosti dozvoljavaju, digitalizira se vrijedna građa, novine i časopisi kako bi bile dostupnije i na korist cjelokupnoj znanstvenoj zajednici te svima onima koji vole zaviriti u bogatu škrinju znanja.
Povodom te lijepe obljetnice knjižničarke Sonja Brhanić i Ornela Žerić priredile su dokumentacijsku izložbu. Na prvom katu knjižnice mogu se vidjeti originalni dokumenti o njezinom osnivanju, dosjei privremenih rukovoditelja, knjiga prvih pečata, starih inventarnih knjiga te stare zadužnice, evidencija posuđenih knjiga, abecedni kataloški listići... Izložbu »Godina 75 ima naš knjižni svijet« može se pogledati do kraja siječnja 2025. godine.