Obilježeno 75 godina rada Sveučilišne knjižnice u Puli

(Snimila Vanesa Begić)

Sveučilišne knjižnica u Puli 75 godina rada obilježila je stručnim skupom jučer u prostorima ove kulturne institucije.

Promjena

- Naučna biblioteka u Puli osnovana je 21. prosinca 1949. godine, samo četiri i pol godine nakon završetka Drugog svjetskog rata krajem kojega je u savezničkim bombardiranjima srušena gotovo trećina zgrada u gradu i dvije godine nakon iseljavanja najvećeg dijela talijanskoga stanovništva iz grada. Kulturnu i obrazovnu važnost ove knjižnice za Pulu i cijelu Istru moguće je sagledati tek ako se ima u vidu da je to najstarija sačuvana javna knjižnica u Istri s većim brojem knjiga na hrvatskom jeziku. Naučna biblioteka 1979. godine mijenja ime u Sveučilišna knjižnica, kazao je voditelj ove knjižnice Ivan Kraljević. Do kraja mjeseca moći će se pogledati i prigodna izložba o knjižnici "Godina 75 ima naš knjižni svijet" koju su priredile knjižničarke Ornela Žerić i Sonja Brhanić

Nazočne je pozdravio i istarski župan Boris Miletić, čestitajući djelatnicima na visokoj obljetnici te prisjećajući se kako je tu o mlađim danima dolazio pripremati se za ispite i tražiti literaturu.

Kakve su bile kulturne prilike u Puli u godinama otvaranja ove knjižnice, objasnio je Vedran Dukovski, govoreći o povijesnoj, ali i političkoj situaciji u Puli u to doba uz navođenje raznih primjera.

Boro Stipanović prisjetio se osnivanja bibliotečno-informacijskog sistema Sveučilišne knjižnice u Puli 1987. - 1990.

(Osobna arhiva)

- Nisam informatičar po struci, a kada se krenulo to raditi, u biti nisu postojali niti pravi informatičari u smislu kao danas, imao sam neko znanje o tome, neku pomoć, ali trebalo je krenuti u taj veliki i važan posao i to nije bilo lako, kazao je Stipanović.

Izlaganja

Nataša Urošević govorila je o Mornaričkoj knjižnici u Puli i njezinim specifičnostima, a Damjana Frančić imala je zanimljivu temu izlaganja koja je pokazala sve promjene koje su se dešavale kroz sve te godine u načinu očuvanja i usustavljivanja građe, odnosno "Od predmetnog kataloga do umjetne inteligencije". Tema izlaganja Đeni Gobić Bravar bila je "Digitalizacija rukopisne građe SKPU-a", a Emil Jurcan govorio je o projektu rekonstrukcije zgrade Sveučilišne knjižnice u Puli. Sara Žerić imala je kao temu "Koraci kroz povijest: osobno iskustvo istraživanja u Sveučilišnoj knjižnici Pula", iz posve osobne perspektive, a Ivan Kraljević "Sveučilišna knjižnica u Puli - u službi znanosti, obrazovanja i kulture od 1949. godine".