U Sveučilišnoj knjižnici u Puli održano je predavanje "Čitanje kao stil života", dr. sc. Irene Mikulaco, voditeljice Katedre za strane jezike Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, prevoditeljice i urednice. Na Filozofskom fakultetu predaje kolegije iz govorništva i ruskoga jezika te je nositeljica kolegija Interpretativno čitanje. Javno predavanje održano je u povodu Mjeseca hrvatske knjige koji je ove godine posvećen pričama i pripovijedanju.

- Čitanje je potreba, čitanjem učimo, spoznajemo, prerađujemo u našim mislima i stvaramo vlastito mišljenje o pročitanom. Čitanje je kognitivan proces i iziskuje vrijeme, želju i trud. Čitanje rađa nove ideje, stvaralački je čin, razvija pažnju i lakše se fokusiramo. Čitamo jer uživamo u tome. Svaka knjiga otvara čitatelju novi prostor za sljedeću knjigu, a odabirom čitatelj povećava svoje iskustvo. Danas svi govore da mladi malo čitaju, a ja se s tim ne bih složila. Danas mladi, ljudi općenito, čitaju puno, ali je to čitanje selektivno.

Djeca i mladi provode dosta vremena pred ekranima, čitajući tekstove koji su posve drugačije oblikovani od tiskanih – kraći su, često leksički pojednostavljeni, a uz to su obogaćeni slikama, pažnja im je iz tog razloga raspršena, a koncentracija slaba. Kako bi djeca postala čitatelji (u pravom smislu riječi, da čitaju s razumijevanjem i uživaju u njemu) treba krenuti od malih nogu, tj. od njihovih roditelja. Roditelji trebaju djeci čitati, na taj način će djeca biti priviknuta na čitanje i nastaviti čitati u životu, a kasnije i svojoj djeci. Zato kažem da je čitanje stil života, kazala je Mikulaco.

Na predavanju je bilo riječi o interpretativnom čitanju a to je izražajno čitanje usklađeno s prozodijskim sredstvima i posebnostima teksta. Glavna svrha teksta je pobuditi slušateljev estetski doživljaj. Dr. sc. Mikulaco ukazala je na što sve čitatelj treba obratiti pozornost od pripreme, iščitavanja i razumijevanja teksta.

Govorila je o vrstama i načinima čitanja te je posebnu pozornost posvetila prozodijskim sredstvima i njihovoj primjeni, kao npr. stankama, intonaciji, naglasku, glasnoći, ritmu, boji glasa i neverbalnoj komunikaciji te primjerom (interpretacijom stihova) pokazala što se traži od interpretatora. Predavanje je bilo interaktivno jer se uključila i publika, pa su zainteresirani čitatelji pročitali svoj omiljeni prozni tekst ili pjesmu.