22. izdanje uz temu o književnim časopisima
Počeli Pulski dani eseja: Žarku Paiću ovogodišnja Nagrada "Zvane Črnja"
(Snimila Vanesa Begić)
Pulski dani eseja svake godine krajem listopada dovode u Pulu vrsne književnike, književne kritičare, teoretičare i druge znanstvenike koji predstavljaju eseje na zadanu temu. Manifestacija se održava već 22. godine, a svako izdanje donosi, kako je na početku rekao autor programa i voditelj Boris Domagoj Biletić, drugu temu, a u prvim izdanjima je i esej kao takav bio tema jednog bloka predavanja. Manifestacija se održava u prostorima Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika - Klubu hrvatskih književnika "Dr. Ljubica Ivezić". Prvoga dana programa dodjeljuje se i Nagrada "Zvane Črnja" za najbolju knjigu eseja objavljenu između dva izdanja manifestacije.
Povjerenstvo za dodjelu Nagrade "Zvane Črnja" u sastavu prof. dr. sc. Vinko Brešić, prof. dr. sc. Ivan Bošković i Nada Galant, prof., donijelo je odluku da nagrada pripadne Žarku Paiću za "Knjigu lutanja" (Litteris, Zagreb, 2024.).
- U proslovu ovoj knjizi, koju bismo na prvi pogled mogli nazvati svojevrsnim presjekom društvene misli i dijagnozom društvenih kretanja i situacija, sociolog i filozof kulture Žarko Paić navodi da su "stari Grci stvorili polis i paideiu kao zajednicu prijateljstva kroz savez mudrosti, razboritosti i odlučnosti u obrani smisaonoga života". Za razliku od otaca europske misli, "srednjovjekovni su učitelji izmislili pisanje iz potrebe za nadomjesnom prisutnošću Boga kao subjekta i stvaratelja".
Nazvavši lutanje stvaralačkim činom u kojem se ostvaruje "želja za sjedinjenjem življenja i stvaralačke vedrine jednokratne egzistencije", suvremenici su, s pravom navodi autor, osuđeni na lutanje između svjetova kao "pisanja koje proizlazi iz bestemeljenosti, a ne iz divne eshatologije duha", pa ni knjiga tekstova, naslovljena lutanjima, ne pretendira biti nikakva tzv. "autobiografija, već svjedočanstvo nužnog nastojanja da se zloduhu vremena suprotstavi pokušaj promišljanja svih njegovih bitnih i rubnih fenomena kao rupe u mreži koja nas omotava svojim neprobojnim čvorištima", navode, između ostalog, u obrazloženju ističući da "sadržaju Paićevih pisama na svoj su način komplementarni i razgovori o aktualnim politikama identiteta, postglobalnom dobu, povijestima, glazbi, slikarstvu, filmu, dehumaniziranoj pustinji svijeta, mudrosti, pobuni, pisanju, izazovima mišljenja pred izazovima tehnosfere i drugo".
Paić je u riječima zahvale govorio o važnosti pisanja, ali i o važnosti časopisa, spominjući, između ostalog, pisanje kao egzistencijalnu avanturu ljubavi prema drugom. On je imao esej "Pisanje i čitanje kao eksperiment slobode", gdje je istaknuo da i dan-danas, kao i prvoga dana, kreiranju časopisa pristupa s jednakom ljubavlju i strašću.
Potom je Corinna Gerbaz Giuliano u izlaganju "Izazovi digitalne ere - šezdeset godina tiskanog izdanja časopisa 'La battana'" govorila o ovom tromjesečniku za kulturu u izdanju EDIT-a čiji je prvi broj objavljen još 1964. godine. Prisjetila se u svome izlaganju svih urednika i faza toga časopisa, od Erosa Sequia, koji je bio osnivač i prvi glavni urednik od 1964. do 1989. uz Lucifera Martinija i Sergia Turconija, dok je Ezio Giuricin bio urednikom od 1989. do 1992. uključujući sve više mladih i pretvarajući ovaj časopis u društveni. Uredničku je palicu potom preuzela Nelida Milani Kruljac, od 1993. do 2001. godine uz Srđu Orbanića, pretvarajući opet časopis u književni, potom je, svega četiri broja od 2001. do 2002. uredio Aljoša Pužar, od 2002. do 2004. glavna je urednica bila pulska novinarka i urednica Elis Geromella Barbalich, od 2004. do 2008. Laura Marchig, a Gerbaz Giuliano uređuje od 2008. godine.
Vrlo je zanimljivo bilo i izlaganje Gorana Galića "Vijenac - jučer, danas, sutra", ističući da je jedan od urednika Vijenac bio i August Šenoa.
- Vijenac je okupio sve najvažnije pisce, važne knjige izlazile su tu u nastavcima, donosio je vrsne prijevode. Šenoa, osim što je bio čuveni književnik, bio je i izvrstan urednik, kazao je.
Dragutin Lučić Luce govorio je pak o "Modernim vremenima", ističuću: "je li je vrijeme časopisa prošlo? Jedan sam od onih koji voli držati časopis, fizički, čak i kada dobijem neke e-publikacije koje su mi zanimljive isprintam ih, pa analiziram, pišem bilješke, kazao je, između ostalog ističući kako su u ovome časopisu objavljena djela brojnih velikana književnosti.
"Obnovljiva radost stvaranja časopisa", odnosno koliko se energije, radosti, strasti ulaže u stvaranje svakog novog broja časopisa kazao je Davor Grgurić, dok se Albino Crnobori osvrnuo na časopise mladosti i poruke koje donose, Katja Klopčić Lavrenčić govorila je pak o ulozi i utjecaju književnog časopisa "Sodobnost", a "Urednik u svijetu bez kanona" bila je tema Borisa Becka.
Pulski gradonačelnik Filip Zoričić pozdravljajući nazočne prisjetio se da je kao srednjoškolski profesor dolazio tu sa svojim učenicima, a pohvalio je i prijedlog i ideju Borisa Domagoja Biletića da se naprave klupice posvećene poznatim pulskim ljudima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
