Koliko je zapravo saksofon klasičan instrument? Ovim koncertnim programom i glazbom želimo pulskoj publici odgovoriti na to pitanje. Saksofon je široj publici poznat kao instrument popularne i jazz glazbe, ali malo je znana činjenica da je saksofon zapravo izumljen s namjerom da u simfonijskim orkestrima služi kao most između gudača te limenih i drvenih puhača.

(Ne)klasični instrument

Veliki skladatelj Hector Berlioz pisao je s odobravanjem o novom instrumentu, ali unatoč njegovoj podršci, saksofoni nisu postali standardni dio orkestra. Njihova sposobnost da s lakoćom sviraju tehničke odlomke poput drvenih puhača, a istovremeno glasno projiciraju poput limenih puhača, dovela je do njihovog uključenja u vojne puhačke orkestre u Francuskoj i drugdje. A uz tonsku kvalitetu sličnu ljudskom glasu i širokom izražajnom spektru nadahnuo je mnoge skladatelje na pisanje skladbi i širenje repertoara s čime saksofon u Europi gradi svoj ugled kao klasični instrument. Tako je, uz predstavljanje osobitosti ovoga instrumenta, započela večer u znaku "Zlatne klasike" predstavljačica Dorina Tikvicki, kolegica novinarka i urednica s Radio Pule.

U crkvi svetog Franje, naime, predstavile su se saksofonistica Jovana Joka, rodom Puljanka s ljubljanskom adresom i pijanistica Danijela Horvat, isto iz Pule, pokazavši lirski, nadahnut, snažan, osebujan i bogat dijalog saksofona i klavira.

Na koncertnom programu bili su većinom francuski skladatelji, izuzev belgijskog kompozitora Jeana-Baptistea Singeléea, koji su najviše pridonijeli razvoju saksofonskog repertoara. Što se tiče hrvatskog stvaralaštva, tu je bila skladba "Domande senza risposta" nedavno preminulog skladatelja Petra Bergama, za početak prvi, a za kraj drugi dio.

Jean Baptiste Singelée (1812.-1875.), bio je zastupljen dijelom "Concertino op. 78 za alt saksofon i klavir" (1861.). Ovaj belgijski skladatelj romantike, violinist i dirigent bio je jedan od prvih skladatelja koji je saksofon tretirao kao ozbiljan klasični instrument što dokazuje njegovih više od 30 skladbi za taj instrument. Kao kuriozitet navedimo da je ovo djelo bila ispitna skladba za studente saksofona na pariškom konzervatoriju 1861. godine, a gdje je predavao Adolphe Sax.

Fernande Decruck (1896.-1954.), francuska je skladateljica i orguljašica, a ovo se djelo temelji na međusobnom kontrastu stavaka, pisana u impresionističkom stilu kroz harmonijski vokabular, gradnju akorada i uporabu pentatonske ljestvice. Eugene Bozza (1905.-1991.) bio je zastupljen djelom "Aria za alt saksofon i klavir" (1936.). To je jedno od najizvođenijih djela za saksofon. Jacques Ibert (1890.-1962.) na ovome je koncertu bio prisutan djelom "Histories za saksofon i klavir", koje je nastajalo tijekom deset godina, od 1912. do 1922. Zbirka je to deset impresionističkih klavirskih skladbi inspiriranih prizorima koje je skladatelj vidio tijekom svojih putovanja po Španjolskoj, Italiji i Tunisu.

Petar Bergamo (1930.-2022.), kako je pročitala Tikvicki, "u ovome djelu saksofon donosi duge, pjevne i izrazito ekspresivne melodije širokog luka, klavir mu se isprva suprotstavlja fragmentiranom, uznemirenom, gotovo agresivnom pratnjom, no naposljetku komplementira izjave saksofona vlastitim zibajućim kretanjem".

Dvije su glazbenice priredile kvalitetan nastup, predstavivši publici djela koja inače nemaju tako često priliku čuti, odnjegovanim muziciranjem, uz primjeren scenski nastup i uigranost, a djela koja su odabrala bila su prilično zahtjevna s tehničkog i melodijskog gledišta. Horvat je bila tu više od korepetitora, vrlo pažljiva.

Impresivne biografije

Jovana Joka, rođena 1985. godine u Puli, je svoj glazbeni put započela u pulskoj Glazbenoj školi Ivana Matetića-Ronjgova pod vodstvom prof. Arduina Malpere. Školovanje nastavlja na Glazbenoj akademiji u Ljubljani u klasi prof. Matjaža Drevenšeka. Nakon diplome upisuje studij specializacije u klasi svjetski priznatog saksofoniste Jean-Denisa Michata na Konzervatoriju CNR u Lyonu. Višestruko je nagrađivana saksofonistica na županijskim i državnim natjecanjima Hrvatske kao solist i komorni glazbenik. Od 2011. je zaposlena na Konzervatoriju za glazbu i ples u Ljubljani kao profesor saksofona i komorne glazbe gdje s učenicima postiže zavidne rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima.

Danijela Horvat, rođena 1981., glazbeno obrazovanje započinje s devet godina. Maturirala je 2000. na instrumentalnom i teorijskom odjelu u klasi prof. Elde Krajcar-Percan pri Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova Pula. Upisuje studij glasovira pri Visokoj školi za glazbenu umjetnost (Lovran) u klasi prof. Marine Ambokadze, nastavlja i diplomira 2005. s najvišom ocjenom u klasi prof. Villija Sargasayana. Upisuje 2006. poslijediplomski studij umjetničke specijalizacije na Höchschule für Musik und Theater u Hannoveru (Njemačka) u klasi prof. Beatrice Berthold i diplomira 2008. godine. Aktivno se bavi komornim muziciranjem.

Povezane vijesti

• Koncert komorne glazbe u Puli
• "Matija svira Arsena" u subotu na Proljeću u Zaboku
• Besplatan koncert Marijana Đuzela na klaviru