Na tiskovnoj konferenciji održanoj u glavnoj sali Centra za povijesna istraživanja u Rovinju, predstavljen je novi fond ostavštine dr. Antonija Mirkovića, uglednog pulskog liječnika preminulog prije nekoliko godina.

Sav materijal je Centru darovao kolega i dugogodišnji suradnik profesor Corrado Ghiraldo. Centar se pri tome obavezao da će materijal čuvati s velikom pažnjom i bit će dostupan svim znanstvenicima, istraživačima i zainteresiranima za istarsku povijest. Svu građu pomno je evidentirao i katalogizirao Leandro Budicin, arhivist ustanove i u narednim mjesecima bit će odrađena digitalizacija cijelog fotografskog materijala navedenog fonda.

Materijal iznimne važnosti

- Uvijek se rado prisjećamo dr. Mirkovića, svima omiljenog zbog svoje ljubaznosti i susretljivosti. S Centrom ga je vezala i dugogodišnja prijateljska i suradnička veza, a između ostalog, upravo je Centar 2015. objavio njegovu knjigu »L’Istria nei miei ricordi« (Istra u mojim sjećanjima), vele iz Centra za povijesna istraživanja.

Najvažniji dio građe iz zbirke Antonija Mirkovića sastoji se od čak 16.000 diapozitiva i nekoliko stotina fotografija. Obuhvaćaju praktički sve lokacije, gradove i naselja u Istri, Kvarneru i okolici. Fotografski materijal uglavnom datira od 1960-ih do 1990-ih, a izuzetan je po tome što je često jedinstven, ovjekovječujući urbane, arhitektonske i krajobrazne vizure koje su se danas duboko promijenile. Prikazuju društvo koje je još uvijek ruralno, gradove starog šarma, ali pustog i često siromašnog izgleda u usporedbi s današnjim. Fotografije otkrivaju arhaičnu Istru prepunu skrivenih ljepota. Prikazuju prekrasne prirodne krajolike, ali i urbana središta s oronulim napuštenim građevinama koje vape za obnovom, a na sreću mnoge su danas restaurirane i u bitno boljem stanju. To ipak dokazuje da se mnogo uložilo u valorizaciju naše kulturno-arhitektonske baštine.

(Foto: Osobna arhiva)

- Sveukupno, radi se o fotografskom materijalu iznimne važnosti i interesa i ponosni smo što je danas dio arhivskog bogatstva Centra za povijesna istraživanja, veli direktor Raul Marsetič.

Doktor Antonio Mirković rođen je 1929. u Puli, gimnazijsko školovanje započeo je u Pazinu, a završio u Rovinju, školovao se na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao je Rijeci. Kao liječnik obiteljske medicine radio je u Pazinu i Puli punih 40 godina. Radni vijek priveo je kraju u pulskom Domu zdravlja. Studirao je medicinu u Zagrebu i potom u Rijeci gdje je diplomirao, kako nam je rekao prilikom intervjua 2017., kao prvi student tada novoosnovanog Medicinskog fakulteta.

Bogate su i plodne bile njegove kulturne i spisateljske aktivnosti u programima pulske Zajednice Talijana, kao suradnik Centra za povijesna istraživanja objavio je nekoliko publikacija, a 2013. godine ga je za zasluge u promociji talijanske kulture u Istri odlikovao talijanski predsjednik Giorgio Napolitano.

Prije desetak godina objavljena je njegova knjiga »L’ Istria nei miei ricordi«, kao posebno izdanje u ediciji Monografije rovinjskog Centra za povijesna istraživanja. U prvom dijelu knjige događaji se pripovijedaju očima dječaka, a u drugome očima mladoga liječnika. Knjiga sadrži i autorove fotografije, pretežito istarskih krajobraza i zajedničkih snimaka generacija učenika talijanskih istarskih škola i đačkih domova.

Mirkovićev odnos s Istrom

- Nisam povjesničar i nikada nisam imao takve ambicije, no volim povijest svoga kraja i proučavati sve to. Svaki slobodan trenutak sam koristio za kruženje Istrom, najprije bičikletom, a potom i autom. Pokojna supruga bila je Crnogorka, tako da smo puno putovali i Crnom Gorom i bio sam zadivljen prirodnim ljepotama toga kraja, mislim da ih niti Crnogorci nisu tako doživjeli. Puno sam fotografirao, imam puno negativa, no nažalost dio dokumentacije s raznih mojih istraživanja po Istri odnijeli su lopovi, koji su, sudeći po načinu provale, očito znali što traže, izjavio je za Glas Istre Mirković, koji je te 2017. godine dobio nagradu Grada Pule.

- Tijekom cijelog života volio sam proučavati razne stvari, uz suprugu, inženjerku kemije, naučio sam nešto i o tome, a povijest i književnost su mi se sviđali još od školskih dana, pa sam stalnim čitanjem, kasnije i pisanjem, objavljivanjem svojih članaka pri Centru za povijesna istraživanja i riječkoj Panorami u izdanju EDIT-a, želio zabilježiti dio lokalne baštine ovoga kraja. Kada bih opet birao, ponovno bih bio doktor, kazao nam je tada.