Terra magica
Najnovija knjiga Zdenka Bašića: Slikovnica za odrasle o "čarobnoj" Istri
Zdenko Bašić (Osobna arhiva)
Svaki kaštel i svaka ruševina koju sam posjetio ima svoju skrivenu tajnu; mistiku koja još uvijek izvire iz njih, a svatko tko ih obiđe, zasigurno će to osjetiti - stoji zapisano na poleđini knjige nagrađivanog autora osebujne imaginacije Zdenka Bašića "Čarobna Istra", koja je uz prateću izložbu prošlog tjedna predstavljena u Multimedijalnom centru Rovinj. Bašić je na glasu kao pisac i ilustrator koji stvara svjetove koji nadilaze dimenzije papira i vode u jedinstven umjetnički svijet u kojem se isprepliću snovi i stvarnost.
Najnovija Bašićeva knjiga "Čarobna Istra – skrivene tajne istarskih gradina", spaja vizualno, nerealno i realno. Mada nije slikovnica, može lako biti takvom doživljena, jer je broj vizualnih materijala veći od pisanog. Slikovnica za odrasle, mogli bismo reći?
Terra magica
Knjiga "Čarobna Istra" je spoj priča o jedanaest istarskih kaštela; Kožljak, Pazin, Buzet, Petrapilosa, Momjan, Motovun, Dvigrad, Savičenta, Kršan, Žminj, i Pula, a kroz isto toliko starih istarskih predaja, priča o mitološkim stvorenjima: o vilama, štrigama i štrigunima, divovima, vukodlacima, krsnicima, o orku, mori, duhovini, macmolićima i švaržićima, koji jednako kao i materijalna baština reflektiraju nematerijalnu povijest i tradiciju istarskog poluotoka.
- Sve se priče baziraju na narodnim predajama, neke od kojih su već puno puta interpretirane, a neke su izravni zapisi kazivača. Trudio sam se za svaku pojedinu priču pronaći što više dostupnih izvora – pisanih ili digitalnih i usporediti ih, ne bih li našao ono zajedničko, osjetio njihov izvor, i onda prema tome izgradio svoju impresiju priče. Sva su bića specifična za Istru i Kvarner, iako se, na primjer macići i mura pojavljuju i u širem hrvatskom kontekstu, pa čak i centralno europskom; fenomen divova postoji u cijelom slavenskom području, što su ostaci najranijeg mita stvaranja svijeta i dolaska Slavena na ovo područje, a postoje i stvorenja koja se isprepliću s legendama i stvarnim događajima, kao što su vampiri i vukodlaci, mitološki opet vezani za slavensko područje, ali ovdje u Istri ostaju dokumentirani u narodnoj predaji, ali i zapisima i povijesti pojedinih mjesta.
Knjizi je prethodilo opsežno istraživanje; Bašić je najprije napravio popis vilinskih stvorenja koje će predstaviti pa je u suradnji sa stručnim suradnicima Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije napravljen popis kaštela prema tome gdje su lokacijski određene predaje zastupljenije ili karakteristične za određeno područje.
Castra Histriae
Danas nezaobilazni dio istarskog krajobraza, kašteli su spomen na minula vremena, no važni su zato što se upravo u srednjem vijeku, od 6. do 16. stoljeća, Istra razvija kao već tad "multikulturalna" odnosno pogranična regija koju su osvajali i kojoj su svoj utjecaj nametali s raznih strana: od careva Svetog Rimskog Carstva, moćnih plemićkih obitelji, crkvenih velikodostojnika i Habsburgovaca, do najvažnije i najmoćnije sile na ovim područjima u to doba – Mletačke Republike. Istarski su kašteli kao "dokumenti", spomenici vremena, koji spajaju minula doba s našim.
- O kaštelima je jako puno toga već zapisano, stručno i znanstveno, tako da sam tražio ono što dodiruje legende i iskače iz mnoštva stručnih informacija, ne bi li se priče o kaštelima bolje stopile s mitološkim pričama, ispričao je Bašić. Tražio sam ono što je zainteresiralo unutarnje dijete u meni, oduševljeno drevnim kamenim zidinama koje još uvijek u sebi skrivaju tajne. A tako sam i pristupio vizualnom dočaravanju kaštela, nisam htio puko prikazivanje povijesnog stanja, a ni suvremeno stanje, već sam htio dočarati impresiju, misterij i doživljaj u kamenu i obliku. Katkada tim oblikom dominira povijest koja ga je oblikovala, a katkada priroda, vjetar i vrijeme koje su ga poharali i oblikovali u današnji oblik. Ili pak trenutak u kojem sam se našao pred njime. Jako sam zahvalan domaćinu, Istarskoj županiji jer je, uz publikacije, sama Kuća kaštela bila od nevjerojatne pomoći. To mjesto prikazuje razvoj kaštela kroz povijest i daje uvid u to kako je taj razvoj izgledao. Mnoga od tih mjesta danas su samo ostaci ili tek posljednji sloj burne povijesti. Bilo je fantastično vidjeti svu tu silu povijesnih slojeva i dobiti osjećaj tako bogate povijesti na tako malom komadu zemlje, kazao je Zdenko Bašić.
Velikaške obitelji koje su stolovale u Istri, Habsburgovci, Venecija, akvilejski patrijarsi i drugi koji su prošli Istrom nisu za sobom ostavili samo gradine, artefakte, zakone i vrijedne zapise, nego su dijelili i nematerijalnu baštinu, a predaja je prelazila granice i stvarala čvrste multikulturalne veze koje traju još i danas. No Bašić je pomno pazio da odabere upravo ono što je specifično za Istru, ono autentično i prepoznatljivo:
- Javio sam se prijateljima i poznanicima, knjižnicama i nekim bakama koje poznajem u Istri. I tako se lagano formirala lista najistaknutijih i najkarakterističnijih stvorenja Istre. O mnogima se već puno pisalo i dio su poznate istarske mitologije. No, drago mi je da sam nabasao i na neka skoro izgubljena i zaboravljena mitološka bića. Tako je npr. švaržić zbog sličnosti svog imena često u pričama i obradama ostao skriven iza staroslavenskog boga Svaroga, a zapravo je jedno posve drugo stvorenjce o kojem su nekada pastiri s Učke prepričavali priče. Tragajući za korijenima te priče uspio sam doći do dokumenta u kojem se spominje; kroz diplomske radove, pa do originalnog zapisa s početka stoljeća, arhiviranog u HAZU-u.
Duh vremena
Iako napisana standardnim jezikom, knjiga pokušava i samim jezikom, odnosno ritmom rečenice, ući u duh vremena, srednjovjekovlja i pripovijedanja toga doba.
- To je i moj prvi susret sa starim dijalektima Istre s obronaka Ćićarije i Učke, kaže Bašić. Bilo mi je neopisivo drago ući u taj svijet i dešifrirati ta kazivanja. Iako je dio narodne predaje u samoj priči, veliki dio je i u izvornom pripovijedanju (pa makar i zapisanome) koje uvijek u sebi sakriva atmosferu, mirise i teksture stvarnosti davno zaboravljenog vremena i življenja, koje može ispričati samo izvorni jezik tog prostora i vremena.
Mada su podaci o samim kaštelima povijesno provjereni i utemeljeni, u pričama je Bašić uzeo autorsku slobodu da ih doživi i interpretira na svoj način. Njegov je svijet hrabar, velik, snovit, ponekad i fantazmagoričan - svijet koji krije iznenađenja, opasnost, ali i čudesnu ljepotu koja oduševljava, privlači i zastrašuje.
- Moram reći da sam imao sreće u samom istraživanju i putovati, posjetiti sve lokacije i fotografirati sve kaštele, oduševljen je Bašić. Neke koji su otkriveni, obnovljeni i predstavljeni svijetu, a neki koji su još uvijek gotovo sakriveni, skoro nedostupni, još uvijek čuvaju tajne neke druge dimenzije, poput Kožljaka i Kršana. I bila je privilegija gledati ih u svjetlu trenutka kako se otkrivaju u tim posjetima, pod oblacima, olujama, kišom i vjetrom, suncem ili mjesecom… Ilustriranju sam pristupio kao svom putopisnom dnevniku, u kojem sam ocrtavao sjećanja i impresije s tog puta kroz kolaže fotografija, rekreirajući atmosferu pojedinog kaštela i onda u njih smještao mitska stvorenja i priče. Današnje vrijeme sva ta bića voli smještati u maštu i dječje priče, ali za naše pretke ona su koračala svijetom čvrsto i neprikosnoveno kao što pred nama danas stoje kašteli. "Knjiga Čarobna Istra – skrivene tajne istarskih gradina" nastoji i djeci i odraslima približiti tu autentičnu, živu Istru kao bogato, raskošno, neobično i posve osobito, jedinstveno područje. S jedne strane pruža vrlo konkretan, znanstveno-kulturni temelj, a ujedno se otišće u svijet fantazije i vrijeme kada su vjerovanja određivala i odnose među ljudima i poredak svijeta: kada se moralo paziti kome se ne zamjeriti, birati kome pokloniti povjerenje – taj je kod djelovao i kao svojevrsni moralni putokaz, svatko je birao hoće li živjeti na strani svjetla ili tame.
Premda nije iz Istre, Bašić se našao zaintrigiranim baštinom poluotoka, i pokušao prenijeti svoj doživljaj iste na našu i nadolazeće generacije.
- Ta baština nije i ne smije biti zaboravljena. Kad umjetnik prikazuje kaštele i u njima fantastična stvorenja koja djelomice nose i naša lica, mi postajemo dionici tadašnjeg vremena, tadašnje vrijeme pretvara se u naše, a mi opet nosimo to naslijeđe u sutrašnjicu. Knjiga Čarobna Istra ostaje čitatelju kao zalog prošlosti i budućnosti, vrijeme postaje ciklično i sveobuhvatno – prošlost je oblikovala ono što je za nas sada sadašnjost, a na nama je odgovornost da to prenesemo i u budućnost. Svaki kaštel i svaka ruševina koju sam posjetio ima neku svoju skrivenu tajnu i mistiku koja još uvijek tamo izvire, i svatko tko će posjetiti ta mjesta, zasigurno će ih osjetiti. A noću, kada tišina i mrak zaogrnu ta mjesta, ja mogu zamisliti da ta bića tamo još uvijek dišu, zavijaju i skakuću na mjesečini. Oni koji to možda ne mogu vidjeti ili se neće usuditi tamo zateći u to doba, mogu to napraviti listajući stranice ove knjige. Mislim da je to njena najveća čarolija, zaključuje Bašić.
Zdenko Bašić
Autor je rođen u Zagrebu. Diplomirao je na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti uz priznanje za najboljeg diplomanta. Za svoje je ilustracije i animirane filmove dobio brojne nagrade i priznanja, od međunarodnih festivala do Porina, nagrade Grigor Vitez i čak triput uglednog Kiklopa: za "Priču o čokoladi", "Sjeverozapadni vjetar" i "Mjesečeve sjene". Upisan na Časnu listu IBBY-ja (International Board on Books for Young People Honour List), svoju je izvrsnost potvrdio i na međunarodnom tržištu, među ostalim i hvaljenim slikovnicama T"he Faithful Ghost" i "Alisa u zemlji čudesa" (koju je na hrvatskom objavila Planetopija i koja je danas rasprodana).
U njegovom se radu mogu iščitati utjecaji Tolkiena, Petera Jacksona, gotske tipografije, steampunk estetike, no Bašić je ipak uspio pronaći svoj jedinstveni i prepoznatljiv stil koji je nemoguće imitirati jer je autentičan, duboko promišljen i osoban. Upravo zato, njegov je izričaj vjerojatno najsnažniji u autorskim radovima, a njegova prva autorska knjiga Sjeverozapadni vjetar, koja je nadahnula brojne izložbe i poslužila kao predložak za TV-seriju, postao je svojevrsni klasik i uzor je svima onima koji traže svoj put u umjetnosti. Bašić je od djetinjstva obilježen pričama svojih baka, što je postavilo temelje za ozbiljan, duboko proživljen, vizualno razigran pristup mitologiji i baštini. Od 2017. u suradnji s Muzejem Turopolja kao umjetnički direktor oblikuje "Perunfest", festival zaboravljenih narodnih priča i predaja koji okuplja brojne umjetnike, performere i stručnjake.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
