komemoracija za iznimnog pulskog povjesničara
Miroslav Bertoša je svojim radom zadužio Istru
Miroslav Bertoša (Foto: Sanjam knjige u Istri)
Brojne je prijatelje, kolege i suradnike, uz suprugu Đuliju, kćerku Mislavu i sina Slavena, okupila jučerašnja komemoracija za profesora emeritusa Miroslava Bertošu, održana na Fakultetu ekonomije i turizma Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Miroslav Bertoša (1938. - 2023.), preminuo je 24. kolovoza i ostavio neizbrisiv trag svojim radom, knjigama, studijama, a o njemu su govorili brojni suradnici, kolege i učenici.
Iznimni doprinosi
Mirjana Radetić Paić, prorektorica za akademska pitanja, upise i potporu studentima UNIPU-a, navela je da je profesor ostao svima u pamćenju kao vrhunski intelektualac. Njegovim je odlaskom Sveučilište izgubilo jako puno, a svi koji su ga poznavali mogu biti i više nego ponosni što su upoznali tako vrsnog stručnjaka i intelektualca. Dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Lina Pliško kazala je da nas je Bertoša napustio tiho, ostavivši veliku prazninu kod svih koji su ga poznavali, te u akademskoj zajednici.
- Njegovo polje djelovanja je vrlo obimno. Autor je iznimno kvalitetnih znanstvenih radova. Puno je proučavao Istru i objavio 19 knjiga, 130 znanstvenih radova, 110 stručnih i preglednih, a u redovnoj je službi radio 45 godina, kazala je Pliško, ističući i da su vrlo sretni svi oni koji su imali čast raditi s njim.
Aljoša Vitasović s Fakulteta ekonomije i turizma rekao je da je Bertoša prije svega bio veliki čovjek, iznimno cijenjen, koji je s kirurškom preciznošću uspijevao prikazati činjenice, a Marina Diković s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti osvrnula se na neizbrisiv trag koji je Bertoša ostavio na čitav ovaj prostor i šire.
Robert Matijašić u svome se prisjećanju na Miroslava Bertošu osvrnuo na činjenicu da nikada nije za jednog intelektualca objavljeno toliko nekrologa, te da su svi portali odmah nakon sprovoda, iste večeri objavili in memoriame, neki i s autorskim tekstovima.
- Ispisao je stranice i stranice povijesti Istre. Njegove knjige se čitaju kao istraživanje i kao književnost. Upoznali smo se osamdesetih godina prošloga stoljeća, kada smo počeli surađivati, a intenzivirali smo suradnju od ranih devedesetih, kada je uvelike doprinio otvaranju studija povijesti u Puli. Bio je to veliki intelektualac moderne metodologije, kazao je Matijašić.
Sanja Holjevac, upraviteljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a u Rijeci osvrnula se na Bertošinu povezanost s ovom ustanovom, te koliko je, u raznim funkcijama, doprinio razvoju te ustanove ostavivši izniman trag. Posebno se osvrnula na činjenicu da je djelovao jako poticajno, kao profesor i mentor, jako dobro upućen u nove tehnologije.
Nevio Šetić osvrnuo se na činjenicu da je Bertoša postigao jako puno u znanstvenom pogledu, baveći se vrlo detaljno poviješću Istre.
- Kada sam bio kod njega doma 1981. godine, imao je već tada toliko knjiga, da se jedva probijao do radnog stola, a znao je točno, s nevjerojatnom preciznošću gdje se koja knjiga nalazi. Objavio je impresivna djela, a puno toga je ostalo još neobjavljeno, uvelike je doprinio zavičajnosti. Imao je nevjerojatnu radnu energiju, uživajući veliki ugled ne samo u hrvatskom, već i u slovenskom i u talijanskom dijelu Istre, kazao je Šetić.
Odličan predavač
Samanta Paronić, alumna Filozofskog fakulteta u Puli te Bertošina studentica, rekla je da je bio ogroman izazov osmisliti riječi koje bi dočarale veličinu ovoga znanstvenika. Ističući da je bio odličan predavač, koji je znao zaintrigirati studente zanimljivostima, anegdotama te ih impresionirati ogromnim znanjem, kazala je da je s lakoćom i nevjerojatnim znanjem pretvarao anegdote u priče te da je bio majstor nalaženja dokumenata, koji je svoja predavanje obogaćivao aluzijama na određene romane. Omiljeni pisac mu je bio, navodi Paronić, onaj čija je djela trenutno čitao.
Urednik kulture u našem listu, Ian Tataj, inače Bertošin posljednji student, osvrnuo se na impresivnu brojku od čak 588 kolumni koje je u razdoblju od 1988. do 2002. Bertoša objavljivao u Glasu Istre, te je kazao da je imao čast od tog svjetionika znanja upijati znanje i iskustvo. Bilo mu je vrlo važno, navodi, da mu upravo Bertoša bude mentor za diplomski rad, a istaknuo je da mu je Bertošin rad bio velika inspiracija, a sam profesor velika podrška.
Za glazbeni intermezzo bio je zadužen harmonikaš, student pulske Muzičke akademije Matija Ulbrih, a komemoracija, upravo zbog vedrog duha nezaboravnog Bertoše, završena je velikim, toplim pljeskom.
Komemoraciju je vodio izv. prof. dr. sc. Marko Ljubešić, prodekan za znanstveno-istraživački razvoj i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
