(Snimila Iva Lanča Joldić)
U Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula održan je 3. međunarodni skup »Digitalna transformacija službenih publikacija i državnih informacija u izgradnji digitalnog društva«. Skup su organizirali Hrvatsko knjižničarsko društvo – Komisija za državne informacije i službene publikacije i Gradska knjižnica i čitaonica Pula, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Pule i Istarske županije.
Skup se bavio procesom digitalne transformacije službenih publikacija i državnih informacija, te njihovu ulogu u procesu izgradnje digitalnog društva. Ideja je bila da se skupm omogući daljnje širenje službenih publikacija u novim medijima, unapređivanje digitalnih usluga knjižnica, te usvajanje digitalnih znanja i vještina koje će podići razinu osposobljenosti djelatnika knjižnica za rad sa službenim informacijskim izvorima u funkciji jačanja svijesti o njihovoj važnosti, edukacije korisnika, s ciljem izgradnje digitalnog društva.
Nakon otvorenja na kojem su prisutne, između ostalog, pozdravili ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Pula Nadia Bužleta, zatim Ivona Despot iz Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva Jasenka Pleško, održana je radionica »ChatGPT: pretraživanje službenih publikacija uz pomoć umjetne inteligencije« koju su vodili Dolores Mumelaš i Marija Šimunović.
Kako kažu, umjetna inteligencija može dobro doći ako se zna pravilno koristiti što su demonstrirale na primjeru ChatGPT-ja, a vrlo koristan može biti i knjižničarima, ali i ne samo njima. Ipak, daleko od toga da je ovaj sustav svemoćan i savršen jer, kao što su rekle, on daje natuknice i ne piše seminarske radove, te izmišlja linkove, čak i pojedine podatke, a zna i »zaboraviti« spomenuti neke stvari tu i tamo pa ga valja podsjetiti.
Na pitanje tko je najveća hrvatska knjižničarka dobile su odgovor Julijana Matanović. Kada je dobio napomenu da Matanović nije knjižničarka, ChatGPT uzvratio je »Joj, ja se ispričavam«, tako da polako uči i prilagođava, te pamti i može se povezivati na prethodna pitanja bez da se specifično spomene o čemu se radi. Besplatna verzija koristi bazu podataka koja se formirala do rujna 2021., a onaj tko želi ažuriranu verziju mora platiti. ChatGPT dobar je i za prevođenje s hrvatskog na engleski budući da je na engleskom izvorno programiran. Također, razumjet će riječi i ako u njima ima gramatičkih grešaka. Ako je nekom ChatGPT-jev odgovor predug, može se zatražiti da ga skrati. Osim što može davati odgovore vezane uz pojedine teme, poput europskih izbora kao što je pokazano, može biti vrlo koristan u nekim praktičnijim stvarima Mumelaš i Šimunović pokazale su zatraživši da im osmisli i strukturira jednu radionicu za knjižničare. ChatGPT ne samo da je predložio teme i ukratko ih objasnio nego je napisao i koliko bi pojedina izlaganja trebala trajati.
Na kraju, ChatGPT može imati i određeni stil, »karakter«, pa je Šimunović zatražila da se stavi u poziciju stand up komičara i smisli nekoliko šala za polaznice i polaznike ove radionice u Puli. Nije mu dugo trebalo da uzvrati, čak se i našali na vlastiti račun, a sve je bilo dovoljno duhovito da izazove smijeh kod prisutnih.
Skup je trajao dva dana, a u duhu novih tehnologija, dio izlagača sudjelovao je putem Zooma. Drugi dan dotaknuli su se tema kao što su »Narodne knjižnice u izgradnji digitalnog društva – sustav e-Građani« ili »Dostupnost službenih publikacija na visokoškolskim knjižnicama Sveučilišta u Zagrebu«.