Rojc je spomenik cijeloj Puli
Svjetski dan audiovizualne baštine obilježen projekcijom filma "Rojc"
Društveni centar Rojc (Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)
Svjetski dan audiovizualne baštine u Dnevnom boravku Rojca u petak navečer obilježen je projekcijom filma "Rojc" i razgovorom o filmu i Rojcu danas, a sve se događalo u organizaciji Pulske filmske tvornice i u suorganizaciji Saveza udruga Rojca. "Rojc" je eksperimentalno-dokumenarni film sniman 2005., prvi put prikazan 2009., a autori su Velimir Todorović i Marko Zdravković-Kunac.
Projekcija filma bila je povod da se popriča o tome koliko se Rojc u ovih skoro 20 godina promijenio, a o tome su osim Marka Zdravkovića Kunca pod moderiranjem Mirjane Radulović govorili doc. dr. sc. Marlena Plavšić, članica Koordinacije Društvenog centra Rojc dipl. pol. Dušica Radojčić, te jedan od autora filma Marko Zdravković-Kunac koji je napomenuo da je veliki podstrek u projektu dao Marko Rojnić.
Neki općeniti zaključak je da se Rojc promijenio nabolje, od prljave, neuredne zgrade sa zaraslim dvorištem, zgrade na lošem glasu do mjesta koje okuplja stotinjak udruga čega vjerojatno nema nigdje u Europi.
- Upravo su ovakvi filmovi pomogli da se promijeni percepcija Rojca kao ružne, prljave zgrade, kazala je Radojčić prisjetivši se entuzijazma i naivnosti koje su imali u početku. Nekad su, kaže, glavna tema bili sanitarni čvorovi, što se u međuvremenu popravilo kao i to da Rojc više nije "smetlište" kao nekad.
- U zgradi se stvorio bogat, raznolik život, no nije bilo prostora za druženje pa je tako nastala ideja za Dnevni boravak, kaže Radojčić koja smatra da sve te udruge ne bi zajedno radile da nisu u Rojcu.
Marlena Plavšić bila je među prvima u Rojcu kao dio udruge Suncokret, nakon što je zgrada izgubila vojnu namjenu te je poslužila za prihvat izbjeglica i njoj je za uho zapeo komentar Dejana Gotala koji u filmu kaže da Rojc ne treba identitet nego terba biti fluidan. No, po njoj upravo ta fluidnost i čini identitet Rojca i najbolje prikazuje što ova zgrada predstavlja, a dopalo joj se što se u filmu samo jednom čuje riječ "problem" i nitko ne zanovijeta. Ti njeni komentar ispali su tim više zanimljiviji kada je kasnije podsjetila da je Rojc počeo kao "deponij udruga" i izrastao u ovo što je danas.
- Rojc je bio poligon na kojem smo vježbali demokraciju, podsjetivši se sastanaka Vijeća Rojca na kojima se nije bilo lako dogovoriti. Ovo je primjer da aktivizam nije samo kritiziranje nego i stvaranje, kazala je Plavšić.
Kako je rekla Radulović, svi sugovornici u filmu su bili "ekipa", svi su bili prepoznati kao korisni članovi zajednice.
Film koji je prikazan u Dnevnom boravku traje 25 minuta i sadrži komentare mnogobrojnih nekadašnjih ali i sadašjih "stanara" Rojca, no film je montiran od sto sati materijala koji bi također trebalo sačuvati jer sadrži puno snimljenih intervjua, kako je napomenuo Zdravković-Kunac.
- Sve je isto, a sve je drugačije, kazao je Zdravković-Kunac nakon što je još jednom odgledao svoj film koji se godinama montirao. "Rojc je spomenik cijeloj Puli, ne samo jednoj generaciji nego nizu generacija", zaključio je Zdravković Kunac, a u raspravu se kratko uključila i publika.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
