TREBAMO KULTURNU STRATEGIJU
Pulski tenor Zoran Tomaić o afirmiranju, očuvanju i budućnosti kulture, te pristupu prema mladim umjetnicima
Zoran Tomaić (Foto: Privatna arhiva)
Zoran Tomaić, mogli bismo reći, trenutno je po opusu i glazbenom iskustvu, najveći živući istarski tenor. Rođen u Puli 7. travnja 1969. godine, u rodnom je gradu učio harmoniku u glazbenoj školi "Ivan Matetić Ronjgov". Pa ipak, pjevanje po kojem je poznat, izučio je u samom epicentru glazbene kulture, Italiji.
Godine 1992. položio je prijemni ispit i upisao studij solo pjevanja na Državnom talijanskom Konzervatoriju Agostino Steffani u Castelfrancu Venetu. Tenorski glas je oblikovao u klasi Maestra Osvalda Alemanna, poznatog talijanskog tenora, suradnika i prijatelja Maria Del Monaca. Iz te škole Tomaić njeguje vokalnu i stilsku tehniku belkantističkog pjevanja najpoznatije pjevačke škole u Italiji.
Umjetnik i stručnjak
Tomaić je kao koncertni pjevač nastupao sa zborovima, orkestrima, klapama, istaknutim solistima i dirigentima. Pjevao je u velikim bazilikama, katedralama, koncertnim dvoranama. Od trgova do koncertnih dvorana, pjevao je puku, političkim i showbiznis uglednicima, kao i biskupima, nadbiskupima, kardinalima, predsjednicima republike i drugim ljubiteljima glazbe.
Kako voli kazati, repertoar koji voli izvoditi kreće se od starih majstora, sakralne glazbe, opernih arija, napolitanskih canzona sve do hrvatskih popevki. Naravno, tu je i tradicijska glazbena baština Istre, u vidu koje je kao potpredsjednik Udruge za promicanje kulture i očuvanje hrvatske tradicijske baštine "Volim Istru", realizirao neke od najvećih projekata koji su, ne samo ostavili trag na našu kulturu i baštinu, već je pronose izvan poluotoka. Održani su i realizirani od 2005. do sada veliki Projekti "Evviva Milotti" i "Volim Istru", kao i velik niz manifestacija, humanitarnih akcija i koncerata u suradnji s mnogim gradovima i općinama u Istarskoj županiji i Republici Hrvatskoj. U velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 2009. godine organizirao je koncert "Volim Istru" u Lisinskom s čak 350 izvođača.
Kao stručnjak i umjetnik, Tomaić obnaša dužnost potpredsjednika vijeća za glazbene, glazbeno-scenske i filmske djelatnosti Istarske Županije, i drži se veoma zainteresiranim za sve kulturne djelatnosti. Kako budnim okom prati zbivanja ne samo na našem poluotoku, već i regiji, neka od pitanja i problematika o kojim smo raspravili ovom prigodom, tiču se afirmiranja i očuvanja kulture, pristupu prema mladim umjetnicima, i budućnosti tog resora.
Kolijevka kulture
Studirati i pjevati u Italiji je jamačno svakom glazbeniku koji se bavi klasičnom glazbom ostvarenje snova?
- Boravio sam deset godina u Italiji i poznajem talijansku glazbenu tradiciju od baleta, sakralne, klasične, operne, narodne pa sve do sve do pop i rock glazbe stoga mogu kazati da je zadivljujuća talijanska glazbena tradicija nastala kroz stoljeća.
Od davnina se zna da veliki glazbenici nikada nisu poticali iz bogatih obitelji jer sjetimo se samo kako su nastali glazbeni konzervatoriji u 14. stoljeću (što znači konzervirati, sačuvati). U Veneciji su konzervatorij osnovale časne sestre kao sirotište koje udomljuje napuštenu djecu, siročad koje je netko ostavio i odbacio a onda bi onu djecu koja su bila glazbeno nadarena organizirano učili glazbenu umjetnost kako bi postali profesionalni glazbenici. U Italiji su postojale dvije velike glazbene škole. jedna je bila venecijanska, a druga napuljska. U Napulju su postojala četiri konzervatorija I poveri di Gesù Cristo, Sant'Onofrio a porta Capuana, Santa Maria di Loreto i La pietà dei turchini. Iz potonjeg su stasali veliki kompozitori i glazbeni virtuozi Alessandro Scarlatti, Gian Battista Pergolesi i Giovanni Paisiello. Jedan je konzervatorij bio samo za žene Dell'Annunziata.
Kada pjevate u Istri, općenito u Hrvatskoj, vidite li razliku po pitanju izvedaba, reakcije publike, kritike u medijima, u odnosu na one na koje ste navikli u inozemstvu?
- Italija je velika kolijevka kulture, od velikih slikara, kipara, arhitekata, skladatelja pa sve do glazbenih virtuoza. Važno je i da su Talijani od samih početaka izvozili svoje najbolje majstore kao proizvod kulture i umjetnosti po cijelom svijetu. Znamo da su talijanski arhitekti radili najpoznatije palače diljem Europe, a isto tako je bilo i sa slikarima i glazbenicima. Italija je zaista zemlja sunca i pjesme. Talijani jednostavno vole pjevati; mladi, stariji, svi. Kultura opernog pjevanja se pažljivo njeguje. U Hrvatskoj je malo drukčije jer se više zagovara drukčija vrsta glazbe. Ne promiče se klasična glazba i operno pjevanje. Čak se promiče i glazba koja nema nikakve poveznice s nama kao narodom i našom kulturom.
Neprihvatljiva politika
Sudjelovali ste u brojnim kulturno-glazbenim vezama između Hrvatske i Italije. Koliko su one pridonijele hrvatskoj kulturnoj promidžbi?
- Izuzetno me raduje suradnja koju sam ostvario s mojim prijateljima i kolegama iz Italije. Mišljenja sam da je svatko od nas prilikom boravka u inozemstvu, poslovno ili privatno, jedna vrsta veleposlanika naše države. Druge osobe upoznaju nas kroz našu osobnost i ponašanje i time stječu cjelokupan dojam i o državi iz koje dolazimo. U nama vide našu kulturu, našu tradiciju, našu povijest. Kulturne poveznice i suradnja su svakako bitan čimbenik u razvijanju pozitivnog ozračja i njegovanju prijateljskog odnosa između dviju država. Mogu potvrditi da sam svojim dugogodišnjim djelovanjem u kulturi i glazbi pridonio promicanju hrvatske kulture u Italiji i njezinoj promidžbi.
Iz perspektive umjetnika, koliko u tom segmentu vladaju određeni lobiji, a koliko do izražaja dolaze talenti i rad?
- U svakom segmentu je potreban izuzetan rad i trud za postizanje rezultata. Moji učitelji u Italiji tvrde da je talent tek jedan posto, ono što netko eventualno ima i pokaže se u određenim okolnostima kao točka na i, ono nešto što otvara drugu dimenziju interpretacije i kreativnosti. U Hrvatskoj još uvijek, nažalost, vladaju, ne samo lobiji nego interesne skupine, koje stvaraju iskrivljenu sliku naše kulture degradirajući je na jedan užasan način. Time se ne referiram samo na segment iz kojeg ja dolazim, nego na neprihvatljivu kulturnu politiku provođenu zadnjih godina. Nadam se da će utjecaj kulture i njezinih promicatelja u našem društvu napokon dobiti značaj koji zaslužuje.
Koliko je hrvatskim talentima omogućen razvoj u domovini? Je li na koncu ljepše doma?
- U Hrvatskoj postoji samo nekoliko kazališta i jedna koncertna dvorana i sve te ustanove raspolažu s nedovoljnim financijskim sredstvima. Naša su kazališta u teškom financijskom stanju te je to jedan od razloga zašto opada kvaliteta programa, a samim time slabi i interes publike za takve loše programe. Kada se radi o glazbi, nema ništa gore od loše izvedbe velebnog glazbenog djela. Naši glazbenici i svi umjetnici, ako žele postići uspjeh, moraju napustiti svoju domovinu i sreću potražiti negdje drugdje ponajprije zbog lošeg materijalnog položaja kojeg imaju, a i zbog malog tržišta kojeg pružamo kao država od četiri milijuna stanovnika. Oni koji se odluče za ostanak trebali bi biti bolje podržani u svom naumu jer se moraju većinom zadovoljiti malim promenadnim koncertima.
"Evviva Milotti"
Uključeni ste u više kulturnih projekata u našem podneblju. Koji su trenutno aktivni?
- Radim na realizaciji jednog vrijednog projekta pod nazivom "Istarski Velikani" na webu. Svi znamo da je današnji svijet okrenut prema virtualnoj stvarnosti i da je internet postao glavni alat modernog vremena. Držim da u Istri imamo važnih javnih osoba koji su svojim radom i opusom kojeg su ostavili iza sebe djelovali na razvitak našeg društva da bi ono danas bilo ovakvo kakvog poznajemo. O zaslužnim osobama iz istarske povijesti se dosta zna, ali je vrlo malo materijala dostupno na webu. U današnje vrijeme se sve vrste informacija traže na internetu jer su lako dostupne i većinom besplatne.
Prvi velikan kojega sada pripremam je istarski skladatelj Nello Milotti. Projekt "Evviva Milotti" započeo je 2006. godine uz veliku potporu Istarske županije i jedinica lokalne samouprave. U sklopu projekta snimljene su s novim izvođačima i modernim aranžmanima najljepše pjesme zabavne glazbe maestra Milottija. Povodom njegovog 80. rođendana izdana su tri CD-a sa 67 pjesama. CD-i su uz potporu Istarske županije otisnuti u 35.000 primjeraka koji su polučili veliki uspjeh. Projekt "Evviva Milotti Iubilaeum" najveći je etno muzikološki projekt ikada ostvaren u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. S razvitkom digitalne tehnologije i novih medijskih uzusa, stvorila se potreba za dostupnost Milottijevog djela široj javnosti preko društvenih mreža. Ideja je stvoriti web stranicu koja bi poslužila kao platforma na koju bi postavili cjelokupan Milottijev opus; audio snimke i notni materijal njegovog životno-glazbenog stvaralaštva koji bi na taj način bio besplatno dostupan svima. Kao vlasnik tih snimaka, ustupiti ću ih javnosti bez naknade na toj platformi web stranice.
Mnogi pjevači imaju najdraže arije, opere, pjesme. Koje su vama najdraže, ili najdraži autori?
- Postoji dramski tenor, lirski tenor i lagani tenor. Svi znaju da lagani tenor ima najmanje tehničkih problema jer nema veliki volumen i ima lakoću u pjevanju i visina i dubina i može sve otpjevati. Kao dramski tenor volim pjevati kompozicije koje su teške, dramske pa stoga pjevam samo komade koji mi se sviđaju i koji odgovaraju mom vokalu i karakteru. U Italiji sam puno pažnje posvetio njegovanju talijanske vokalne lirike od 16. do 20. stoljeća, djela velikih skladatelja koji su ostavili neizbrisiv trag u glazbenom stvaralaštvu i našoj europskoj tradicijskoj baštini; Alessandro Scarlatti, Georg Friedrich Händel, Francesco Paolo Tosti, Stanislao Gastaldon, Gaetano Lama, Ernesto de Curtis, E.A. Mario, Rodolfo Falvo, Edoardo di Capuai drugi. Volim pjevati i pjesme hrvatskih skladatelja koje odgovaraju mom glasu, dramskom tenoru.
Prilika za iskorak
Koje je vaše viđenje trenutne istarske kulturne/glazbene scene?
- Društveni šokovi izazvani pandemijom i dodatnim zaoštravanjem globalne situacije s obzirom na oružane sukobe u svijetu prisiljavaju gradove i lokalne zajednice da fokusirano i intenzivno promisle kako nužnost prilagodbe pretvoriti u priliku za iskorak. Dosadašnje okolnosti obilježene intenzivnim ekonomskim, političkim i društvenim transformacijama uzrokovanim globalizacijom i tehnologizacijom života i rada, nejednakostima, demografskim promjenama, migracijama, ekološkim izazovima, konfliktima i radikalizacijom dodatno su istaknute prethodno navedenim problemima. Smatram da je najveći problem u našoj županiji što nemamo Istarsku filharmoniju koja bi trebala biti zaglavni kamen za svaku budućnost Istre kao važne turističke destinacije koja je fragmentirana na području kulture. U ljetnim mjesecima po turističkim općinama i gradovima održavaju se većinom ponavljajuće manifestacije koje su izgubile svoj smisao i koje više ne žele pratiti niti mediji. Pula je pak poseban slučaj. Potrebne su velike promjene u planiranju kulture u našem najvećem istarskom gradu. Bez jake i smišljene kulturne koncepcije koja će biti nositelj razvoja grada i bogatstvo kvalitete života njezinih stanovnika ne vidim mogućnost napretka Pule. Kulturne politike treba provoditi po planu promišljene i pažljivo isplanirane kulturne strategije koja mora biti u sinergiji s duhom Grada i načinom života njezinih građana.
Mogućnost dijeljenja funkcionalnih politika, iskustava i praksi, timski rad i zajedničko traženje rješenja, te mogućnost povlačenja dodatnog financiranja iz EU fondova ključan su instrument učinkovitog i brzog prevladavanja prepreka razvoju. Suradnja na nacionalnoj razini na transformaciji i unapređenju kulturne ponude s ciljem povećanja konkurentnosti, važna je i za dodatni utjecaj na razvoj grada u kojem živimo i djelujemo. Smatram da je intenzivirana suradnja na lokalnoj i regionalnoj razini jamstvo za profiliranje kreativnog i utjecajnog kulturnog razvoja Grada Pule.
Kakvi su vam planovi za daljnji umjetnički rad?
- Nadamo se svi da je pandemija nepovratno iza nas i da ćemo moći slobodno nastupati kao i prije nekoliko godina. Pripremam novi repertoar koji ću izvoditi na koncertima koji su u planu sljedeće godine. Na Hrvatskom radiju - Radio Pula, urednik sam i voditelj emisije "Volim Istru" koja se emitira svake nedjelje od 15 do 16 sati, a teme su umjetnost i kultura. Veselim se tom važnom projektu i suradnji s HRT-om. U goste pozivam zanimljive osobe iz javnog života s kojima vodim razgovore vezane za kulturne politike, umjetničko stvaralaštvo i ekspresiju, hrvatsku i istarsku kulturnu scenu.
Volim pjevati i na hrvatskom i na talijanskom
Često se talijanski jezik ističe kao jezik melodije, francuski kao jezik prometa, njemački tehnike i novije filozofije, a gdje je tu hrvatski jezik?
- Jezik je povezan s položajem pojedine zemlje tako da znamo da u hladnijim krajevima ljudi dok govore radi hladnoće ne artikuliraju s otvorenim ustima, a u mediteranskim zemljama, gdje je klima toplija, jezik se prilagodio, a sa njime i govor iz kojega je nastala pjesma. Hrvatski je jezik lijep i ekspresivan, melodičan te je jako pogodan za pjevanje. Volim pjevati i na hrvatskom jeziku i na talijanskom jeziku.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
