Egipatski pisac, pjesnik i književni prevoditelj Yasser Abdel Latif gostovao je u petak u Zagrebu, gdje je u sklopu 15. Revije malih književnosti književnog kluba Bookse govorio o svojim literarnim interesima i pisanju, životu u Egiptu i Kanadi, te političnosti u književnosti i u životu.

Booksina jubilarna 15. Revija malih književnosti održava se od 28. studenoga do 5. prosinca u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku, a predstavlja književnice i književnike iz Egipta. Reviju je 28. studenoga u Booksi otvorio razgovor sa spisateljicom i novinarkom Mansourom Ez-Eldin i Naelom el-Toukhijem, piscem, novinarom i prevoditeljem s hebrejskog na arapski jezik.

Drugoga dana programa, razgovor s Yasserom Abdelom Latifom vodila je novinarka Ivana Perić. Istaknula je kako je riječ o piscu i pjesniku, autoru četiri knjige, tri zbirke poezije te brojnih eseja i članaka o modernoj kulturnoj povijesti i glazbi.

Yasser Abdel Latif također je i prevoditelj, te je preveo na arapski mnoga književna djela s francuskog i engleskog jezika, uključujući i neka klasična djela francuskih autora poput Charlesa Perraulta, Balzaca i Emila Zole, rekla je Perić.

U njegovu pisanju u običnom je skriveno nasilje svakodnevnih susreta; nasilje koje dovodi u pitanje koncept pravde, nedužnosti i nostalgije. Autor je istaknuo kako, unatoč snažnom militantnom elementu prisutnom u svakodnevnici egipatskog društva te, iako smatra da je političnost inherentna svakome čovjeku, sebe nikako ne vidi kao politički angažiranog pisca niti ga to zanima biti.

"Mene ne zanima izravno pisati o politici, iako se politika uvijek na neki način provlači kroz fikciju, jer naša je svijest uvijek ispolitizirana, čak i kada govorimo o nečem posve osobnom – sve je vrlo političko. No, mene politika kao takva ne zanima", rekao je.

"Jednom su me pitali na koji način moje pisanje pridonosi revoluciji, a ja sam na to odgovorio: nadam se da će moje pisanje revoluciji pridonijeti tako da će postajati sve bolje i bolje", kazao je Abdel Latif. "Ja nisam političar, nisam politički pisac, ali siguran sam da moje pisanje sadrži i puno kritike onoga što se događa, baveći se podjednako i onime što smo možda pogriješili, što smo učinili krivo", dodao je.

Yasser Abdel Latif (1969.) diplomirao je filozofiju na Sveučilištu u Kairu 1994. godine. Djela su mu prevedena na engleski, francuski, njemački, talijanski i španjolski jezik. Dobitnik je nekoliko književnih nagrada. Radio je kao tekstopisac i novinar za Egipatsku televiziju te za kairski ured španjolske novinske agenciju EFE do 2009. godine, nakon čega se preselio u Edmonton, u Kanadu, gdje je započeo karijeru slobodnog pisca i prevoditelja.

Autor je taj prijelaz opisao kao tešku prilagodbu nakon života u gradu od preko 20 milijuna stanovnika gdje je tišina misaona imenica na život u također milijunskom, ali tihom i dosadnom gradu, "gdje se ne događa apsolutno ništa sve dok na televiziji ne objave vijest o nekoj automobilskoj nesreći".

"Preselio sam u Kanadu iz posve osobnih razloga, nisam 'pisac u egzilu'. Prve su mi dvije godine bile doista teške jer Sjeverna Amerika je kulturološki, pa čak i topografijom grada, nešto posve drugačije od bilo čega što nam je poznato. Zato se u Zagrebu ne osjećam kao stranac, Hrvatska je na neki način slična Egiptu, ovdje je sve toplo i domaće, skromno na jedan dobar način", rekao je pisac. 

Yasser Abdel Latif piše i poeziju, koja mu, kako je rekao, omogućuje prenošenje značenja i slika koje nije moguće zahvatiti niti jednom drugom vrstom pisanja. "Odnos među riječima je drugačiji na način da one odražavaju nova, neuobičajena značenja koja omogućuju snažniju prisutnost 'unutarnje glazbe' u slikama", rekao je.

U svojoj se književnosti često voli referirati na glazbu i film, otkrio je pisac, što je s jedne strane "neka vrsta hommagea" filmovima i glazbi koji su ga obilježili, no često i njegov način opisivanja atmosfere određenog povijesnog razdoblja. "Jako me zanima kulturna povijest Egipta 20. stoljeća, to je jedna od mojih velikih tema, pa je to za mene i način odražavanja duha vremena", pojasnio je.

Filmski program 

U suradnji s Human Rights Film Festivalom 15. Revija malih književnosti ima i filmski program, koji donosi od 3. do 5. prosinca u zagrebačkom Kulturno-informativnom centru (KIC) projekcije pet kratkometražnih te tri dugometražna egipatska filma. Selektor filmskog programa je Ahmed Refaat, filmski istraživač i kustos pri kulturnoj instituciji Contemporary Image Collective – CIC iz Kaira.

Refat je objasio da je za Reviju odabrao filmove koji ukazuju na neku vrstu kontinuiteta između razdoblja koje je prethodilo revoluciji u Egiptu 2011. godine, i onome koje je uslijedilo, dok je na drugoj razini riječ o svjedočanstvima nekih prijelomnih događaja – bez obzira da li se radi o nečemu osobnom, intimnom, unutar obitelji, ili je riječ o nečem izvanjskom. 

Neki su filmovi na neki način povezani s angažmanom u području zaštite ljudskih prava, a uvršten je i jedan film koji je Refat opisao kao "moj nemogući pokušaj da hrvatskoj publici pokažem odakle dolazim, što je Kairo".

Književni program 15. Revije malih književnosti nastavlja se u subotu gostovanjima autora u Rijeci i Dubrovniku. U riječkom Art kinu susret s Mansourom Ez-Eldin i Ahmedom Refaatom moderirat će književnica Tea Tulić, a u dubrovačkoj kreativnoj četvrti Lazareti program s Naelom el-Toukhijem i Yasserom Abdelom Latifom vodit će urednik Luka Ostojić.

Revija malih književnosti – Egipat provodi se uz podršku Ministarstva kulture, Grada Zagreba – Gradskog ureda za kulturu, Zaklade Kultura nova, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, programskog pravca Kuhinja različitosti Rijeke 2020 EPK i fonda Kreativna Europa. Svi razgovori u sklopu 15. Revije malih književnosti održavaju se na engleskom jeziku, bez prijevoda. Filmovi su prevedeni na engleski ili hrvatski jezik.

Ulaz na sve programe je besplatan.

U sklopu festivala objavljena je i antologija suvremene egipatske književnosti pod nazivom "Naše trube izazvale su tišinu", koja sadrži kratke priče, pjesme i ulomke iz romana desetero autora i autorica čija djela dosad nisu objavljena na hrvatskom jeziku, uključujući i autore koji gostuju na Reviji. Izbor autora i autorica napravila je profesorica arapske književnosti Zeina G. Halabi.

Povezane vijesti

• Booksina 15. Revija malih književnosti u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku
• U Zagrebu otvorena Booksina 15. Revija malih književnosti
• Revija malih književnosti od 9. do 17. studenog u Booksi s fokusom na hrvatske autore